Pregled: Blaženstva – nastavak

Ovim vjeronaukom završava ciklus predavanja koja datiraju još od 10-tog mjeseca prošle godine, predavanja o Božjim zapovijedima. Ideja iza svega bila je u tome da se kroz predavanja naucimo nositi sa zapovijedima i budemo oslobođeni od njih na nacin da ih ispunjavamo bez opterećenja i želje da ih izbjegavamo. Sada, nakon  detaljno objašnjenih svih deset zapovijedi ciklus završavamo sa zapovijedi ljubavi i blaženstvima kao glavnom tajnom na putu prema, upravo, oslobođenju od zapovijedi.

Uvod

Naš moralni život cesto se temelji na tome da cinimo propuste, odnosno, vršimo dobra djela da bismo izbjegli nešto loše ili dobili nekakvu nagradu. Isto tako mnogi će se držati zapovijedi da bi dobili zemaljski blagoslov, ali ako ga ne dobiju, odustanu od te ideje i pretpostave kako se ne isplati biti kršćanin. U tome se blaženstva uvelike razlikuju od zapovijedi jer pojedinca lišavaju prisile. Sve je u slobodnoj volji i odabiru, dakle pristup – ‘blažen si ako’. Tu nitko nikoga ne sili na ništa, niti Crkva, niti papa, niti svećenici. Njihov glavni cilj je pokazati ljepotu svega toga i pustiti ljude dalje njihovom odabiru.

Blaženstva

Da se prisjetimo, blaženstva predstavljaju osam stanja srca koja kad bi ih imali, ne da bi zapovijedi ispunjavali bez problema, već bi zapovijedi bile nešto što proizlazi iz nas. Prošli put, ukratko, izložena su prva cetiri blaženstva koja Isus naucava na gori. U prvom se istice siromaštvo u duhu, a tu karakteristiku imaju osobe koje priznaju da su ništa bez Boga. Po prirodnom slijedu toga, kada shvatimo da smo siromašni mi tugujemo, a takvi ožalošćeni primamo Božju utjehu, odnosno drugim rijecima komforte što na grckom jeziku znaci jakost, snaga. Tako osnaženi primljenim darovima, sve te darove stavljamo pod Njegovu kontrolu. Upravo to je odlika krotkog srca. Konacno kada vidimo svu ljepotu svega toga, želimo sve više i više toga, odnosno, sve više žeđamo i gladujemo za Njim…

• Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!

Fizicki najviše žeđamo i gladujemo preko posta i nemrsa. Kada bismo bili u situaciji da smo na kruhu i vodi jedan cijeli tjedan, iz iskustva ljudi, s vremenom postajemo sve više i više smireniji. Pocinjemo uocavati sve detalje oko sebe, ali nam oni u tim trenutcima nisu uopće važni. Stoga, sve te male stvari oko nas jednostavno zanemarujemo, a posvećujemo pažnju jednoj najvrjednijoj. Putem te smirenosti, s vremenom postajemo milosrdni.
Milo srce imaju osobe koje ga oblikuju na dobro tako da unatoc siromaštvu budu u stanju da daruju druge.

• Blago cistima srcem: oni će Boga gledati!

Kao što je spomenuto, kada imamo milo srce i kada smo milosrdni u duhu u fazi smo obraćenja, odnosno, cišćenja srca. U duši i tijelu nam se pojavljuju ciste misli i ciste namjere, a iz cega proizlaze i cista djela te rijeci. Izvorno za rijec cisto, ovdje se koristila rijec kataros. Ta rijec ima tri znacenja:
1. uobicajeno znacenje – cisto kao što je npr. prazan papir cist
2. vojnicko znacenje – legionari koji su prošli obuku
3. cisto kao nepomiješano – npr. kataros vino – vino koje nije pomiješano s vodom ili cim drugim.

Čisto srce spomenuto u ovom blaženstvu trebalo bi podrazumijevati sva tri znacenja.
Nadalje, ovo blaženstvo završava sa: ‘oni će Boga gledati!’. U oci je jako teško gledati osobu koja je bila ravno iza nas u trenutku kada smo ju ogovarali. Također, oci nas najviše izdaju kada lažemo i griješimo protiv nekoga na druge nacine. U našem odnosu s Bogom ovo je dobra stavka za razmišljanje.

• Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!

Onaj koji ima cisto srce postaje i ponaša se kao Bog, a to znaci da pocinje uvoditi mir. Izvorno rijec mir dolazi od grckog irinej ili hebrejski shalom, a izravan njihov prijevod znaci – gajiti dobre odnose. Nakon ovog svega postavlja se pitanje zašto uopće dobivamo utjehu, ako ćemo u konacnici primiti mir Božji koji dalje dijelimo? Odgovor na to je u tome da se taj mir, odnosno održavanje dobrih odnosa, odnosi samo na jedan odnos koji nas zanima, a to je onaj između nas i Boga. Taj mir ne podrazumijeva mir u međuljudskim odnosima niti idealne ovozemaljske okolnosti, a da bi se s takvim okolnostima nosili potrebna nam je s vremenom utjeha i jakost.

• Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je Kraljevstvo Nebesko!

Kod ovog blaženstva jako je bitno zapamtiti kako Isus nije došao ciniti život lakšim nego da nas ucini svetim! U prošlom blaženstvu zakljucili smo kako naš život nužno neće biti lakši, međutim ako svijetom propovijedamo Isusa kao jedinu istinu ne samo da će nam život biti teži, već ćemo biti i progonjeni također. Mnogo je primjera iz povijesti o progonstvima prilikom svjedocenja o Isusu. Tako je na primjer, Majka Terezija primivši nobelovu nagradu za mir održala govor u kojemu je rekla kako nikad u svijetu neće biti mir dok se djeca ubijaju. Na tu izjavu primila je samo mrke poglede. Ali najveći progon bio je onaj od strane rimskoga carstva. Naime, vrlo liberalan car izjavio je vjernicima da se slobodno klanjaju njihovim bogovima te kako on nema problema s tim sve dok se uz to još oni klanjaju i njemu. Jedino crkva se nije slagala sa tim pristupom jer su oni znali za jedinu pravu istinu i put i jedinog Boga kojemu se treba klanjati. Širenjem glasa o tome rimske vlasti su se uplašile kako bi narod mogao povjerovati Crkvi da car nije nikakav bog na što je rimski car naredio progon kršćana.

Za kraj

Nakon izrecenih blaženstava Isus podiže kriterij poštivanja Deset Božjih zapovijedi u kojem stavlja naglasak na srce pa tako na primjer kaže:
”Čuli ste da je receno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu. A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne `Glupane!`, bit će podvrgnut Vijeću. A tko rece: `Luđace!`, bit će podvrgnut ognju paklenomu.”

Nadalje,
”Čuli ste da je receno: Ne cini preljuba! A ja vam kažem: Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome ucinio preljub u srcu.”

U konacnici Isus izjavljuje:
“Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!”

Ako bi posjedovali svih navedenih osam stanja srca kakva blaženstva nalažu, te kad bismo iskreno cistim srcem izvršavali zapovijedi bili bi upravo savršeni kao što je Bog savršen. Međutim to je nemoguće jer svi smo mi grešnici, ali to ne znaci da ne trebamo prestati pokušavati. Stoga, savjet za kraj je nikada nemojte prestati!