Priča o desertu!

Desert je slatko jelo koje se konzumira na kraju obroka. Sama riječ „desert“ dolazi od francuske riječi „desservir“ (što u prijevodu znači „počistiti stol“) i negativa latinske riječi „servire“ (hrv. služiti, poslužiti). Voće, zbog svojih prirodnih šećera, se često poslužuje uz desert ili kao sastojak sadržan u desertu.

Prvi deserti su bili bitno različiti od današnjih. To su redom bili lješnjaci, sušeno voće, pčelinje saće, … odnosno namirnice koje su sadržavale šećer. Namirnice su bile lokalne, sezonske jer si je samo takve mogao priuštiti običan puk. U davna vremena svijetu nisu bile poznate današnje metode čuvanja namirnica, koje su svakako uvjetovane tehničkim napretkom. Poneki bogati građani su imali mogućnosti uživati u sezonskom voću iako su bili udaljeniji od mjesta berbe. Distribucija deserta na širem području dobila je zamah u srednjem vijeku s početkom proizvodnje šećera. Šećer je tada bio jako skup i pristupačan samo višem staležu. Istražujući povijesne činjenice, može se utvrditi postojanje prvog sladoleda već nekoliko tisuća godina prije Krista i upravo ta slastica se može smatrati prvim desertom u modernom smislu riječi.

Danas nam je na izboru čitav niz slastica koje mogu poslužiti kao desert. Kolači, keksi, pite, … samo su neki od primjera. Nevezano uz oblik slastice, ključni sastojak je šećer, često puta maskiran u čokoladu. Nekritički unos slatkoga u tijelo je povezan s većim rizikom za razvoj bolesti kao što su šećerna bolest, određene bolesti metabolizma, … Nedvojbeno je da današnje slastice sadržavaju više kalorija od onih prije nekoliko stotina godina i zbog toga treba biti oprezan. To je utvrđeno brojnim istraživanjima diljem svijeta. Jedna te vrste je provedena u Nizozemskoj 2010. godine gdje su retrospektivno obrađivali deserte, ali samo one recepte gdje je bio poznat ukupni broj kalorija. Utvrđeno je da se broj kilokalorija po jednoj porciji povećao za 20 %. u razdoblju od 1987. do 2009. godine. Taj podatak ide u prilog pojavi epidemije debljine.

Sastojci su bitno različiti od nekadašnjih zbog složenijih tehničkih postupaka pravljenja, kao i kemijskih reakcija kojima se dobiju spojevi kasnije dodani slasticama. To su umjetni zaslađivači, razne umjetne boje. Nerijetko se znanstveno utvrdi da su pojedini sastojci karcinogeni.

Stoga, treba biti na oprezu pri konzumiranju slatkoga, pogotovo tijekom blagdana.

Zašto nam je to jelo najdraže? Zašto nam je taj desert najbolji?  Izbor hrane, odnosno deserta je posljedica utjecaja mnogo faktora, od kojih je možda najvažnija dostupnost. Ovdje se može povući paralela sa starim narodima koji su konzumirali sezonsko lokalno voće. Dostupnost određuje nekoliko čimbenika, a bitniji je svakako financijski prostor za manevar u datom trenutku. Naprotiv, ako nam je ponuđen izbor, u tom trenutku želja da konzumiramo jedan desert prije (ili samo taj) drugog je posljedica sraza senzornih hedonističkih težnji, trenutne situacije i unutarnjeg stanja. Što god bio naš izbor, pod uvjetom da je desert ukusan, doći će do povećanja osjećaja radosti i boljeg raspoloženja.

Pozivamo Vas da tijekom sljedećeg konzumiranja deserta izmislite istoznačnicu riječi „desert“, te da se uključite u natjecanje za „Nagradu dr. Ivan Šreter“ koja se dodjeljuje za najbolju novu hrvatsku riječ.

Za kraj, odabrali smo za Vas desert. Tradicionalna blagdanska slastica, jeftina i ukusna, lagana za pripremiti. Uživajte u „Medenim poljupcima“ !

SASTOJCI:

• 150 grama margarina (bolje mast)
• 150 grama šećera
• 1     jaje
• 4     žlićicemeda
• 4     žlicemlijeka
• 1 žlićica praškazapecivo
• 1  žlićica sodebikarbone
• 1  žlićica cimeta
• oko 400-500 grama brašna

PRIPREMA:

1. Umijesiti tijesto i razvući koru debljine 1 cm.
2. Izrezati krugove i stavljati ih na papir za pečenje.
3. Malo im pritisnuti površinu da napravite udubljenje u koje stavite malo čvrstog pekmeza od marelice.
4. Peći ih na 200 C 10 minuta da porumene.
5. Vodite računa da ih ne prepečete, jer onda neće biti mekani.

www.esava.info