esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
Prica o strucnom osposobljavanju za rad, bez zasnivanja radnog odnosa, koju su u narodu ‘od milja’ prozvali volontiranjem, ali i izrabljivanjem mladih za 1600 kuna mjesecno, vrlo je kompleksna, pogotovo u kontekstu cinjenice da bi se, kako sada stvari stoje, trebala proširiti i ‘otvoriti’ za korištenje i privatnim poslodavcima.
Naime, prema informacijama kojima raspolažemo, cak i u slucaju zapošljavanja u državnoj upravi i javnim službama postoje primjeri u kojima se mjera ‘izvitoperila’ i – nisu svi isti.
Jedan od takvih primjera pronašli smo u Osnovnoj školi Sikirevci, gdje je putem sufinanciranja osposobljavanja zaposlen 26-godišnji profesor zemljopisa i povijesti, Željko Budimir. Kako je u toj školi, prije nego što su ga prijavili za ovu mjeru, odradio mjesec dana preko ugovora o radu, spada u krug onih koji su, slijedom zaposlenja, izgubili pravo na zdravstveno osiguranje po nezaposlenosti. Stoga mu je kod korištenja te mjere, za razliku od onih koji nemaju nikakvog prethodnog staža, poslodavac obavezan uplaćivati i zdravstveno osiguranje. A kako škola nema dodatnog novca za to, mladić ga plaća – sam.
Ukratko, od 1600 kuna koje dobiva od države, sam izdvaja oko 420 kuna da bi platio zdravstveno osiguranje, dok je država školi doznacila sredstva za oko 536 kuna za 12 mjeseci mirovinskog doprinosa. Po rijecima ministra rada Miranda Mrsića, to bi se s izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju svakako trebalo promijeniti, “jer 1600 kuna naknade jednako mora ostati svima“.
Tako je u Izmjenama predviđeno da je zdravstveno osiguranje osobe koja je obuhvaćena mjerom ‘riješeno’ preko Zavoda za zapošljavanje, s tim da će pravo na besplatno zdravstveno na taj nacin imati svi oni koji su prethodno imali do tri mjeseca staža. Zanimljivo je, pritom, da je Željko Budimir cak i uz manje novca koji mu ostaje, mjerom zadovoljan, jer kaže kako živi kilometar od škole, pa nema troškova putovanja, a u školi može koristiti pravo na obrok. Problem je u tome, kaže, što je jako teško naći školu koja želi uzeti mladu osobu na ugovor o radu na godinu dana i prijaviti ga za polaganje strucnog ispita. Kad bi pronašao takvu školu, za punu satnicu kao pocetnik bez strucnog ispita, imao bi pravo na plaću od približno 2700 kuna, uz plaćene doprinose. No, škole u malim sredinama, naime, najcešće ne trebaju osobu na punu satnicu, niti im se da ‘gnjaviti’ s mentorstvom, a bez toga put do strucnog ispita može trajati godinama. Stoga je bolje i ovako, nego da nema nikakvog posla, ili da negdje u kafiću radi za 2000 kuna. Ovako ipak stjece iskustvo i priliku da polovicom listopada ove godine pristupi strucnom ispitu.
No, kako će se riješiti problem s onim poslodavcima koji bi tu mjeru mogli iskorištavati da dođu do besplatne radne snage teško je reći. Naime, najava brojnih inspekcija i kontrola poslodavaca vrlo je ‘tanak’ argument, budući da i sada postoje brojna kršenja radnih prava koja im promicu, pri cemu i Državni inspektorat upozorava na premali broj inspektora.
izvor: jasam.hr
autor: Marijana Matković
