U uvodnom dijelu tribine gosti su se dotakli ratnog i poslijeratnog razdoblja, odnosno utjecaja politickih elita RH na položaj Hrvata u BiH. Saborski zastupnik HDZ-a dr. Bagarić istaknuo je važnost HZ HB u vrijeme rata, napominjući kako su Hrvati u BiH odigrali presudnu ulogu u obrani i stvaranju RH. Gosp. Šušnjar se u svojoj replici Bagariću osvrnuo na Washingtonski sporazum, koji je kasnije ‘blagoslovljen’ u Daytonu, smatrajući ga izdajom i prevarom Hrvata u BiH na racun viših interesa Republike Hrvatske, a ta izdajnicka politika se nastavila i kasnije za vrijeme Stjepana Mesića.
Ustavna i moralna odgovornost RH
Komentirajući smanjenje broja predstavnika Hrvata izvan RH u Hrvatskom saboru, dr. Bagarić je konstatirao kako je to bilo pitanje kompromisa s SDP-om kao uvjet provođenja ustavnih promjena nužnih za ulazak u EU. Gosp. Šušnjar se izrazito kriticki osvrnuo na provedene ustavne promjene rekavši kako je povijesni presedan da jedan zastupnik ogranicava prava narodu od strane kojeg je izabran, te izrazio nadu da će Hrvate iz BiH u budućnosti u Hrvatskom saboru predstavljati nezavisni zastupnici koji će štiti iskljucivo interese bh. Hrvata.
Dr. Bagarić je ustvrdio kako će odnos RH i Hrvata izvan RH uskoro dobit zakonski okvir kroz ˝Strategiju odnosa RH prema Hrvatima izvan RH˝ kojom će se omogućiti razne olakšice i poboljšati suradnja u pogledu obrazovanja, zdravstva i gospodarstva.
Prijedlozi novog uređenja BiH
Gosp. Jelušić naglasio je kako je trenutno uređenje BiH nepravedno, ali da ne treba pristupati ustavnim promjenama ukoliko one ne budu ukljucivale prostor cijele države. Novo teritorijalno uređenje ne mora sadržavati samo tri federalne jedinice, nego više njih od kojih bi neke bile i s hrvatskom većinom. Na pitanje iz publike da se jasno ocituje o trećem entitetu kojeg zagovaraju dvije najveće hrvatske stranke u BiH, dr. Bagarić je odgovorio kako daje bezrezervnu podršku tom prijedlogu.
Podrška SDP-a SDP-u BiH?
Istaknuvši kako je paradoksalno da SDP i gosp. Jelušić podržavaju stranku u susjednoj državi koja vrši sustavnu majorizaciju nad njegovim narodom, gosp. Šušnjar iznio je i podatak da su u većini multietnickih država (Belgija, Švicarska, Španjolska…) na vlasti socijaldemokrati, ali kako u BiH nema prave socijaldemokracije bez riješenog nacionalnog pitanja.
Odgovor gosp. Jelušića bio je kako nema ništa neobicno u tome da se sestrinske stranke međusobno podržavaju, iako on osobno nije zadovoljan s radom Željka Komšića. Okrivio je dosadašnje predstavnike hrvatskog naroda u BiH koji su dopustili donošenje postojećeg Izbornog zakona, iako je isti u biti nametnut od strane međunarodne zajednice.
Gospodarski odnosi
Razni primjeri, kao sjedište Plive u Banja Luci a ne u Mostaru, te izraziti trgovinski suficit Hrvatske s BiH dokazi su koji ukazuju kako je dosadašnja gospodarska ˝suradnja˝ bila krivo usmjerena i nedovoljna, izjavio je gosp. Šušnjar. Iznoseći kontraargumente, dr. Bagarić istaknuo je primjer izgradnje sveucilišnog kampusa u Mostaru u kojeg je uloženo oko 300 milijuna HRK, te projekt dovršenja KB-a Mostar. Gosp. Jelušić pak mogućnost poboljšanja suradnje vidi u neoporezivanju dobiti koju hrvatska poduzeća ostvaruju u BiH kako bi se potaknulo reinvestiranje te dobiti u BiH.
Svojim dolaskom iz Mostara, podršku ovoj tribini dali su tajnik Studenstkog zbora Sveucilišta u Mostaru Vedran Kožul, predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma Slaven Zeljko, te njihovi suradnici.