Studentski život u susjednoj BiH

Studentica Sveuclišta u Splitu na studenskom portalu S4S opisala je kako ti izgleda studenski život u BiH te ga je usporedila sa onim u Splitu. U nastavku prenosimo tekst u potpunosti.


Ne znam jeste li se ikada zapitali kakav je studentski život van granica Lijepe naše. Želeći poširiti svoje i vaše studentske vidike, malo sam putovala i sjela sam na kavicu s Majom Rađenović, studenticom prve godine violine na banjaluckom Univerzitetu. Banja Luka je drugi grad po velicini susjedne nam države te poprilicno jak studentski grad. Univerzitet u Banjoj Luci ima otprilike 17 000 studenata.

Maja kroz smijeh kaže da studira na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci zato što joj je blizu pa može lako ići kući. „Profesori i predavanja su redoviti, državni je fakultet pa se ne brinem za sigurnost dobivanja diplome i mogu upasti bez plaćanja. Banja Luka mi se sviđa i kao grad te imam dobre uvjete za studiranje ovdje“ – kaže.

Maja mi je dala zanimljive odgovore na neka od pitanja koja su svakidašnjica (ili bi zanimala) jednog našeg studenta, pa smo tako pocele od organizacije njezinog fakulteta i pojašnjenja što to tocno studira: „Studiram odsjek „muzika“ na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Postoje još i dramski te likovni odsjek. Taj odsjek muzika se dijeli na tri smjera: instrumentalni (tu sam ja), teoretski i kompozitorski. Dakle, da zakljucim, studiram na muzickom odsjeku instrumentalni smjer -violinu.“ – pojašnjava. Majin studij traje 4 godine te 1 godinu diplomskog studija. Univerzitet u Banjoj Luci je poceo primjenjivati bolonjski proces od akademske godine 07/08. „Sustav ocjenjivanja ide od ocjene 6 do ocjene 10, to su prolazne ocjene. Evo upravo u veljaci je ispitni rok, ispite prijavljujemo putem listića koje kupimo posebno za svaki kolegij, zatim ih popunjavamo informacijama poput: u kojem roku izlaziš na ispit, koliko ECTS bodova predmet nosi, koji profesor ti predaje itd., a ostale formalnosti popunjava osoblje zaduženo za to.“ – kaže Maja.

U zadnje vrijeme splitski studenti se prilicno žale na rad našeg Studentskog centra pa sam Maju upitala kakve su menze na njezinom sveucilištu i je li zadovoljna: „Banja Luka ima jedan studentski centar ”Nikola Tesla” u cijem su sklopu tri studentska doma i dvije menze – u kampusu su jedan dom i menza, a van kampusa ostala dva i druga menza. Menza u koju idem se nalazi u kampusu gdje je i Akademija. Hrana se ne dobiva kao kod vas preko iksice već preko žetona i bonova. Prilikom ulaska u menzu žeton služi kao kartica, a bon je za kupnju hrane. Žeton košta oko 12 HRK i kad ga kupiš vrijedi trajno. On je plastican i služi kao identifikacija da si student i da imaš pravo na jeftiniju prehranu. Bon je papirnati i prilikom kupnje obroka se poništava. Dok jedeš žeton se nalazi kod radnika u menzi, a prilikom vraćanja poslužavnika dobivaš natrag identican žeton. Hrana je odlicna, zadovoljna sam, ukusna je i zadovoljava dnevne potrebe. Osoblje u menzi je ljubazno i vrlo široke ruke prilikom stavljanja hrane u tanjur tako da možemo tražiti i „repete“. Imamo i deserte u obliku kolaca ili voća. Mogu se kupiti bonovi za dorucak, rucak i veceru. Cijena rucka je 1,20 KM (oko 5 HRK), a dorucak je 0,50 KM (oko 2 HRK). Isplativo je jer je hrana zasitna, a ja kao student nemam vremena za pripravu obroka.“

Dijeli po pola troškove s cimericom u dvosobnom stanu nedaleko od svog fakulteta te mi kaže da se cijena dvosobnog stana u Banjoj Luci kreće od 300 KM (oko 1200 HRK) na dalje. Kod nas u Splitu dvosobni su stanovi oko 300 €. Dakle, cijene stanova i hrane u menzi su možda niže nego kod nas, no ipak treba uzeti u obzir i nešto niži standard Bosne i Hercegovine.

Maji se jako sviđa projekt S4S card, kaže da je cijena pristupacna, a mogućnosti popusta velike. Banjalucki studenti pak imaju nekoliko popusta ili uz ISIC ili na željeznicke i na autobusne karte uz jednostavno predocenje indeksa. Postoje i organizirane studentske zabave koje omogućuju niže cijene pića studentima i puštanje mozga na pašu od napornog nam studentskog života: „Svaki put kad ulazim u kampus na oglasnoj ploci primijetim neki novi plakat koji poziva studente na party gdje je uglavnom glazba uživo. Moj prijatelj je jedan od organizatora takvih zabava i svira u manjim sastavima. Organizira se i dosta brucošijada te studentskih veceri. U domu postoji kafić namijenjen za održavanje studentskih zabava pa budu promotivne cijene pića i možete popiti kavu po vrlo niskoj cijeni“ – objašnjava Maja.

Na našem Sveucilištu postoje brojne studentske udruge pa sam upitala Maju koliko je to razvijeno u Banjoj Luci: „Da, postoje studentske udruge, bave se raznoraznim aktivizmom, organiziraju većinom studentske zabave. Čini mi se da im možda nedostaje malo više predstavljanja studentima. Udruga Studenti za studente mi se cini kao da baš ima potencijala i da je zaživjela na splitskom Sveucilištu. Zasada nisam ukljucena u neku organizaciju na svom Univerzitetu, ali naša Akademija ima svoj orkestar u kojem sam svirala. Orkestar, kao predmet, je obvezan za svakog instrumentalista osim za gitariste jer oni ne sudjeluju u klasicnoj postavci orkestra. Orkestar se sastoji od studenata s našeg fakulteta, a budući da naša Akademija nema pojedine grane za puhacke instrumente i udaraljke, po potrebi, zavisno od projekta, znamo pozvati studente iz Sarajeva, Beograda, Novog Sada… U studenome 2011. smo imali jedan vrlo uspješan koncert u koncertnoj dvorani u Banskom dvoru, gdje se inace održavaju kulturni događaji u Banjoj Luci. Do tada nisam nikad bila svirala u orkestru ili nekom većem sastavu pa mi je to bio jedinstven doživljaj. Za koncert smo se pripremali mjesec i pol dana i veoma brzo smo savladali težak program. Izvodili smo klavirski koncert u Es-duru i Totentanz (Ples mrtvih) Franza Liszta te uvertiru William Tell od G. Rossinija, a spremili smo i Perpetuum Mobile od J.Straussa u slucaju da publika traži još, odnosno „bis“, što se i dogodilo. Solisti na klaviru bila su dva studenta naše akademije. Sad pripremamo Bethoveenovu IX simfoniju koju ćemo izvoditi u travnju“ –prica mi Maja.

Drage kolege i kolegice, mnogi studenti, većinom iz Hercegovine, dolaze studirati u Split, a isto tako nerijetko Splićani odlaze, primjerice, u Mostar. Malo sam nastojala splitsko Sveucilište upoznali s nacinom studiranja i studentskim životom u Bosni i Hercegovini, a sami prosudite je li vrijedi ona stara: „svugdje je lijepo, ali doma je najljepše“.

Provjeri ovo!

AKADEMSKI SKANDAL Profesor iz Čitluka tužit će ministricu obrazovanja RH

Kako sada stvari stoje čitlučki profesor Ivo Pejdo tužit će Blaženku Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja …