Studenti troše 1937 kn na mjesec

Vecernji.hr je napravio analizu nedavno objavljenih rezultata projekta Eurostudent o studentima u Hrvatskoj. Studij upisuju najcešće sa 18 ili 19 godina, i to uglavnom poslije završene gimnazije. Ima više žena nego muškaraca i najcešće su djeca inženjera i tehnicara te majki zaposlenih u uslužnim i trgovackim zanimanjima. Najveći broj, njih 45 posto, živi kod kuće s roditeljima, u prosjeku po mjesecu imaju 1937 kuna, od cega 227 kuna putem stipendija, a cak 1599 kuna iz privatnih izvora, najcešće od obitelji.

Ranjive skupine

Opis je to prosjecnoga hrvatskog studenta prema podacima Eurostudenta – međunarodnoga istraživanja koje se provodi svake tri do cetiri godine o socijalnoj i ekonomskoj slici studentskog života, a u kojem je Hrvatska prošle godine sudjelovala prvi put. On je dao uvid kako žive studenti, koliko troše i što je važno za detektiranje “ranjivih skupina”. Istraživanje u kojem je ispitano više od 4500 studenata pokazalo je da se gotovo polovica studentskih troškova u Hrvatskoj odnosi na smještaj, i to malo manje od 4000 kuna, te na hranu, odjeću i potrepštine, oko 3700 kuna (sve po semestru). Slijede školarine, a na društvene aktivnosti, prijevoz i komunikacije prosjecan student na mjesec potroši oko 1000 kuna.

Prema dobivenim rezultatima, studenti koji najviše troše oni su koji imaju djecu. Takvih je šest posto. Oni po semestru potroše 32 tisuće kuna. Svakako je zanimljiv subjektivan osjećaj studenata o “debljini njihova novcanika”. Čak 36 posto studenata smatra da su im sredstva koja imaju dovoljna za život, a njih 40 posto s druge strane misli da im treba više novca. Isto ih toliko društveni položaj svoje obitelji ocjenjuje “visokim”. Glavni su “financijeri” roditelji, po cemu se Hrvatska svrstala u skupine zemalja poput Portugala, Irske i Turske, gdje je obitelj također osnovni izvor prihoda. U svim tim zemljama roditelji više od 70 posto studenata financiraju sve njihove troškove, a primjerice, u Švedskoj, Finskoj i Nizozemskoj situacija je posve drukcija. U tim zemljama roditelji financiraju samo 13 do 19 posto studenata.

Najviše roditelja hrvatskih studenata ima završenu cetverogodišnju srednju školu, a visoko obrazovanje ima 30 posto majki i 35 posto oceva. Samo 10 posto majki i šest posto oceva ima samo osnovnu školu. Zanimljivo je i da velika većina na studij ode odmah nakon srednje škole, a samo ih se sedam posto na fakultet upisuje s više od 21 godinu.

Istraživanje je pokazalo i da hrvatski studenti prate europske trendove pa većinu studentskog tijela cine žene. Rodni stereotipi potvrdili su se i pri odabiru studija. Tako 68 posto studenata tehnickih znanosti cine muškarci, a studentice su brojnije u svim ostalim podrucjima. Trendove prate i kad je posrijedi radno iskustvo prije upisa na fakultet. Gotovo svaki drugi student radio je prije dobivanja indeksa, a slicna je situacija i u Švedskoj, Finskoj, Španjolskoj.

U istraživanju su ispitanici odgovarali i na pitanja vezana uz teškoće koje ih ometaju tijekom njihova studija. Prema rezultatima, njih 16 posto odgovorilo je da ih muce kronicne bolesti, a njih 26 posto reklo je da ima psihicke poremećaje.

Uce 30 sati u tjednu

Tjelesni invaliditet ima pet posto ispitanika. Najviše studenata s teškoćama studira na humanistickim fakultetima. Zabrinjava podatak kako se cak 43 posto studenata izjasnilo da se na njihovu studiju uopće ne vodi racuna o njihovim problemima.

Istraživanje je pokazalo i da većina studenata uci više od 30 sati u tjednu, da ih 13 posto uz studij i radi, i to do 15 sati tijekom tjedna, 28 posto ih prima stipendiju, u prosjeku od 807 kuna na mjesec.

www.vecernji.hr

Provjeri ovo!

AKADEMSKI SKANDAL Profesor iz Čitluka tužit će ministricu obrazovanja RH

Kako sada stvari stoje čitlučki profesor Ivo Pejdo tužit će Blaženku Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja …