Predavačima na javnim fakultetima zadovoljno 68%, a na privatnim cak 95% studenata

David-Gale-Kevin-Spacey-is-a-popular-and-respected-university-professor-3

• Ispitanici javnih fakulteta najviše su zadovoljni profesorima
• Svega 4% ispitanika s privatnih učilišta je ponavljalo godinu
• Studiranju u inozemstvu skloniji su studeni javnih fakulteta
• 90% studenata privatnih učilišta bi ponovilo svoj izbor

Mnogi studenti dijele mišljenje da su privatni fakulteti manje zahtjevni te da njihove diplome manje vrijede. Ima li istine u navedenim predrasudama te kakav je omjer kvalitete javnih fakulteta i privatnih studija, istražio je portal EduCentar na više od 400 studenata.

Od ukupnog broja ispitanika, 36% ih pohađa javni fakultet, dok je njih 64% na privatnom učilištu.

Studenti javnih fakulteta u većoj mjeri ponavljaju godinu

Od ispitanika koji studiraju na javnom fakultetu, njih 36% studira na Ekonomskom, dok su ostali fakulteti među ispitanicima manje zastupljeni – 12% ih je na Filozofskom, 7% na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te jednak udio (7%) na Pravnom fakultetu.

Za javni fakultet većina ispitanika se odlučila zbog financijskih (ne)mogućnosti i zbog bolje reputacije koju javni fakulteti imaju kod poslodavaca.

Tako jedan od ispitanika kaže da su za njegov upis javnog fakulteta bili presudni ‘financijski aspekt, dobra iskustva bivših studenata i stav da je privatne fakultete lakše završiti’.

Ispitanici javnih fakulteta najviše su zadovoljni profesorima (68%), dvosmjernom komunikacijom s profesorima (67%) i kvalitetom teorijske nastave (61%).

Kao prednost studiranja na javnom fakultetu ističu priznanje diplome kod poslodavaca i prihvatljivu cijenu školovanja, ali i snalažljivost koja se stječe studiranjem na javnom fakultetu. Što se nedostataka tiče, navode preveliki broj studenata u grupama, a premali broj profesora.

Od ispitanika koji studiraju na privatnim učilištima, većina ih (74%) studira na Veleučilištu VERN’. Ostala učilišta i visoke škole zastupljene su u manjoj mjeri – 6% ispitanika je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, dok ih je 4% na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti ‘Baltazar Adam Krčelić’.

Većina ispitanika se odlučila za privatni studij prvenstveno zbog stajališta da imaju kvalitetnije profesore i da se lakše istaknuti u manjim grupama te da je moguće raditi uz studij.

„Pruža puno više mogućnosti, lakše se istaknuti, bolja je kvaliteta rada i učenja, literatura je ažurirana i u skladu sa stvarnim stanjem na tržištu rada i u poslovnoj zajednici.“ kaže jedan od ispitanika.

Ispitanici privatnih učilišta najviše su zadovoljni dvosmjernom komunikacijom s profesorima (97%), zatim profesorima u održavanju nastave (95%) i pripremom koje im studij pruža za ulazak na tržište rada (92%).

Kao prednost privatnih učilišta ispitanici navode dobru komunikaciju s profesorima, primjerene veličine grupa i odlične uvjete za rad (tehnička oprema i prostor). Kao manu navode previsoku cijenu studiranja, manjak kredibiliteta diplome u očima poslodavaca i preniske kriterije za upis.

Svega 4% ispitanika s privatnih učilišta je ponavljalo godinu, dok je isto učinilo čak 46% polaznika javnog fakulteta. Što se tiče polaganja ispita, 54% ispitanika javnih fakulteta i 96% ispitanika privatnih učilišta polagali su ispite u roku.

Ispitanici privatnih učilišta većinom (60%) smatraju da im je za prolazak na ispitu dovoljno malo učenja, dok isto smatra 44% ispitanika s javnih fakulteta.

Ispitanici na javnim fakultetima imaju tek malo niži prosjek ocjena od ispitanika s privatnih učilišta – prosječna ocjena ispitanika na javnima iznosi 3,69, dok ispitanika na privatnim učilištima iznosi 4,10.

Tek 7% studenata privatnih učilišta nije bilo izloženo predrasudama

Polaznici privatnih učilišta, njih čak 62% često su ‘žrtve’ predrasuda jer plaćaju svoje školovanje, dok ih je malo više od trećine (31%) također doživjelo predrasude, ali rjeđe.

Tek 7% ispitanika navodi da nije imalo neugodna iskustva zbog pohađanja privatnog učilišta.

Od ispitanika koji su bili ‘žrtve’ predrasuda, najviše ih je predrasude doživjelo od poznanika (35%), zatim od prijatelja (25%). Što se poslovne zajednice tiče, 9% ispitanika doživjelo je predrasude od poslodavca te isto toliko (9%) od kolega na poslu.

Kada je u pitanju stajalište studenata javnih fakulteta o kolegama s privatnih, njih čak 56% priznaje da ima predrasudu prema kvaliteti studiranja na privatnim učilištima.

„Mislim da je privatnom fakultetu profit veći prioritet od kvalitete obrazovanja“ navodi jedan od ispitanika, dok se drugi nadovezuje komentarom da ‘privatni studij upisuju samo oni koji nisu imali ocjene za javni fakultet.’

Za studij u inozemstvu više su zainteresirani studenti javnih fakulteta

Kada su u pitanju studentske razmjene i stipendije, rezultati istraživanja pokazuju daje 53% studenata privatnih učilišta jako dobro upoznato s programom studentske razmjene, iako nisu bili na razmjeni, dok je s istim upoznato 38% studenata javnih fakulteta.
Na studentskoj razmjeni bilo je više studenata privatnih (4%) nego javnih fakulteta (1%).

Kada je u pitanju angažiranost oko dobivanja stipendija, aktivniji su studenti javnih fakulteta – 25% studenata javnih fakulteta je primalo stipendiju, dok ih je 14% aktivno tražilo ali ju nisu dobili. Od studenata privatnih fakulteta, njih 14% je primalo stipendiju, dok ih je 7% aktivno tražilo, no nisu ju dobili.

Studiranju u inozemstvu skloniji su studeni javnih fakulteta, nego privatnih. Malo više od polovice studenata javnih fakulteta (51%) željelo bi studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu priuštiti, dok bi ih malo više od trećine (31%) studiralo u inozemstvu, ali samo uz stipendiju. Tek 15% studenata javnih studenata nije zainteresirano za studij u inozemstvu, dok je istog stava 25% studenata privatnih učilišta.

Da ponovo imaju priliku upisati fakultet, 90% studenata privatnih učilišta bi ponovilo svoj izbor, dok bi isto učinilo 85% studenata javnih fakulteta.

Provjeri ovo!

AKADEMSKI SKANDAL Profesor iz Čitluka tužit će ministricu obrazovanja RH

Kako sada stvari stoje čitlučki profesor Ivo Pejdo tužit će Blaženku Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja …