esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
U povodu početka drugog obrazovnog razdoblja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta 14. siječnja je održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljene Preporuke Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.
Tom prigodom ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović prvi put su predstavili i pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja, a objavljene su i preporuke za smanjivanje odnosno povećanje upisnih kvota u srednjim školama i na visokim učilištima.
Kako je u svome izlaganju obrazložio ministar Mrsić, a prema analizi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj su najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz područja ekonomije i prava.
Analiza pokazuje da je većina suficitarnih zanimanja strukovne prirode jer više od 80 posto svih mladih koji su nezaposleni čine oni koji su završili strukovno obrazovanje. Sve mlade u suficitarnim zanimanjima treba prekvalificirati te što prije krenuti u temeljito restrukturiranje strukovnog obrazovanja, napomenuo je ministar Mrsić. Dodao je kako Hrvatska, želi li biti konkurentna na europskim tržištima rada i kako bi se riješilo goruće pitanje rasta nezaposlenosti među mladima, mora uskladiti obrazovanje s realnim potrebama tržišta rada, obrazovne ponude se trebaju usmjeriti prema rastućim sektorima, a upisne kvote i stipendiranje učenika i studenata podrediti trendovima.
Ministar Mrsić također je potvrdio i da se situacija na tržištu rada ipak počinje oporavljati jer je prošle godine posao pronašlo više od 217.000 ljudi, što je najveći broj zaposlenih građana u povijesti Hrvatske. No, bez obzira na te povoljne rezultate, mladi ljudi se još uvijek sporo i teško zapošljavaju.
Važan alat za usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada daje Hrvatski kvalifikacijski okvir. Također, Hrvatska puno očekuje od EU-ova programa usmjerenog na rješavanje problema nezaposlenosti mladih “Garancija za mlade”, od koje bi trebala dobiti oko 60 milijuna eura. Kada se tome pribroje očekivana sredstva Europskoga socijalnog fonda, ukupan iznos penje se na više od 100 milijuna eura odnosno zajedno sa sredstvima iz proračuna Hrvatska će za mjere proaktivne politike zapošljavanja raspolagati s gotovo jednom milijardom kuna.
Sve je to dugotrajan proces koji zahtijeva suradnju svih, ne samo županija i ravnatelja škola, već i roditelja, pa će HZZ i na tome području raditi velike iskorake sa savjetovanjem kako bi se roditeljima i učenicima dali jasni podaci o tome što ih čeka kad završe pojedina zanimanja, istaknuo je ministar Mrsić naglasivši da je za temeljite reforme potrebno barem pet do deset godina.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović istaknuo je da škole moraju odgovarati stvarnim potrebama na tržištu rada, dok upisne kvote moraju biti usklađene sa željama i potrebama učenika, ali i sa stvarnim potrebama društva. Stoga će se ondje gdje broj upisanih učenika u srednje škole odstupa od standarda morati pristupiti odlukama koje će značiti rješavanje pitanja tehnološkog viška.
Pomoćnica ministra za odgoj i obrazovanje Sabina Glasovac istaknula je kao jedan od velikih problema našeg sustava činjenicu da nam je ponuda slobodnih mjesta u školama i na fakultetima značajno veća od potražnje.
Do sada je bila praksa da se za upis u prvi razred srednje škole odobravalo oko 10.000 slobodnih mjesta odnosno oko 10 posto slobodnih mjesta više nego što ima završenih osmaša. Taj bi se postotak morao smanjiti na pet posto, osobito zato što statistike pokazuju da će u budućnosti doći do daljnjeg pada broja završenih osmaša. Naime, u Hrvatskoj svake godine osnovnu školu završava oko 2.000 učenika manje nego prethodne.
Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić rekla je kako odluku o upisnim kvotama donose sama visoka učilišta, stoga Ministarstvo snažno preporučuje visokim učilištima da pri donošenju odluka o upisnim kvotama uzimaju u obzir preporuke HZZ-a.
– Razumljivo je da će većina mladih, unatoč preporukama, odlučiti studirati ono što voli. No, smatram da u svojim odlukama ipak trebaju biti vođeni situacijom na tržištu rada – rekla je Beljo Lučić.
Ministar Jovanović istaknuo je kako će Ministarstvo nastaviti s raznim aktivnostima kojima može utjecati na strukturu visokoobrazovnih kvalifikacija, primjerice dodjeljivanjem stipendija za deficitarna zanimanja te povećanjem bonusa na ugovorena sredstva financiranja sveučilišta u slučaju da ona povećaju kvote u programima za deficitarna zanimanja i slično.
– U tome smjeru ide i sustav financiranja visokog obrazovanja kroz programske ugovore – rekao je ministar te poručio kako se nada da će osnivači škola (gradovi, županije) te veleučilišta i sveučilišta ozbiljno shvatiti preporuke i na njih svojim programima realno odgovoriti.
