Karijera i posao: Hrvati regionalni pesimisti

• Do najvećeg otpuštanja radnika uslijed gospodarske krize došlo je u Srbiji
• 48% zaposlenih ispitanika iz Hrvatske zabrinuto je za svoje radno mjesto
• 64% nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske bi radilo bilo kakav posao
• Studenti iz Hrvatske vjeruju kako je za pronalazak posla najvažnije znanje i vještine (62%), dok 58% studenata iz Srbije smatra da su bitnije veze


Portal MojPosao (www.MojPosao.net) je za vrijeme trajanja 2. regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja (05. do 12. listopada) u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Posao.ba i Infostud.com, proveo istraživanje ciji je cilj bio utvrditi stanje na tržištima rada u tri zemlje. 

U istraživanju sudjelovalo je više od 1.300 ispitanika. Od ispitanika iz Hrvatske, 32% je zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 31% ispitanika još školuje.

Kriza je najviše utjecala na Srbiju i najcešće dovela do smanjenja plaća

Svega 10% zaposlenih ispitanika iz Hrvatske tvrdi kako gospodarska kriza nije utjecala na poslovanje tvrtke u kojoj rade, odnosno da je u posljednje dvije godine bilo poboljšanja u radu tvrtke. U Srbiji je taj postotak nešto veći (12%), dok u Bosni i Hercegovini svega 8% ispitanika nije osjetilo krizu.
Većina ispitanika iz Hrvatske izjasnila se kako se kriza prvenstveno odrazila na smanjenje plaća (38%). Dodatnih 37% ispitanika izjavilo je kako je bilo i otpuštanja radnika, dok ih je 34% potvrdilo da je bilo zaustavljeno novo zapošljavanje. 3% ispitanika radilo je u tvrtki koja je zatvorena uslijed gospodarske krize.
Do najvećeg otpuštanja radnika došlo je u Srbiji, gotovo polovica ispitanika (43%) izjavila kako je ovo bi najcešći nacin borbe s krizom. Za razliku od njih, u Bosni i Hercegovini je u najmanjoj mjeri došlo do otpuštanja (29%).

Ispitanici iz Hrvatske su još uvijek najviše zabrinuti za svoje radno mjesto (48%). Nešto su sigurniji ispitanici iz Srbije (45%), ali i Bosne i Hercegovine (44%).
Kada je rijec o promjeni posla, najviše su joj skloni ispitanici iz Srbije, njih cak 69%, a Bosna i Hercegovina je u ‘zlatnoj sredini’ s 56% ispitanika. Više od polovice ispitanika iz Hrvatske (51%) trenutno nije spremno promijeniti posao.

Ispitanici iz Hrvatske u najmanjoj mjeri ocekuju povišicu (17%) i napredovanje (28%). Najoptimisticniji su ispitanici iz Srbije koji najviše ocekuju povišicu (30%), ali i napredovanje (38%).
Kada bi mogli raditi za svog idealnog poslodavca, gotovo trećina ispitanika iz sve tri zemlje odabrala bi privatnog stranog vlasnika. Država kao poslodavac popularnija je u Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje bi 29% (Srbija), odnosno 28% (Bosna i Hercegovina) ispitanika ‘radilo za državu’, nego što je to slucaj u Hrvatskoj, gdje bi je država najpoželjniji poslodavac za tek petinu ispitanika (18%).

Nezaposleni Hrvati su najfleksibilniji kada je u pitanju posao

Uzroci nezaposlenosti u sve tri zemlje unatrag godinu dana su ostali isti. U Hrvatskoj je 38% ispitanika nezaposleno je jer nisu pronašli posao nakon završetka školovanja, cetvrtina (24%) je ostala bez posla uslijed krize, dok petini ispitanika (24%) nije produžen ugovor na određeno.

U susjednim zemljama razlozi nezaposlenosti su isti, ali je veći udio ispitanika koji nakon završenog školovanja nisu mogli pronaći posao (49% u Bosni i Hercegovini te 42% u Srbiji).

U Hrvatskoj je najviše ispitanika (25%) nezaposleno od šest mjeseci do godinu dana. Ista situacija je u Srbiji, dok je u Bosni i Hercegovini najviše ispitanika nezaposleno do tri mjeseca, njih 24%.
Bez obzira iz koje zemlje dolaze, najviše se ispitanika o slobodnim radnim mjestima informira na specijaliziranim internetskim stranicama. Prošle godine najaktivniji prema broju prijava na natjecaje za radno mjesto bili su ispitanici iz Hrvatske dok su to ove godine ispitanici iz Srbije. 29% nezaposlenih ispitanika iz Srbije se u prosjeku prijavilo na 11 do 30 oglasa. Zatim slijede ispitanici iz Hrvatske s 23%.

Prema odgovorima 64% ispitanika, Hrvati bi ponajviše radili bilo kakav posao, 62% ispitanika iz Srbije istog je mišljenja, dok u Bosni i Hercegovini je rijec o 59% ispitanika.

Kakav posao tražite (ispitanici u Hrvatskoj)

grafikon

Ispitanici iz sve tri zemlje slažu se da je mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja najvažniji element pri odabiru radnog mjesta. U sve tri države drugi najvažniji faktor u odabiru posla je sigurnost radnog mjesta, a za prosjecno trećinu nezaposlenih ispitanika novac nije najvažniji element.

Stavovi ispitanika o tome što je važno za pronalazak posla ne razlikuju se obzirom na zemlju iz koje dolaze. Veza za posao je na prvom mjestu svim ispitanicima – izjavilo je to 73% ispitanika iz Srbije, 71% iz Bosne i Hercegovine i 70% iz Hrvatske.
I ove godine najviše ispitanika (44%) iz Srbije vjeruje u pronalazak posla do kraja godine. Hrvati su najpesimisticniji s 33%.
Većina ispitanika iz sve tri zemlje spremna je volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja – 90% ispitanika iz BiH, 88% iz Hrvatske i 86% iz Srbije.

Hrvatski studenti optimisticni po pitanju pronalaska posla

Među osobama koje se još uvijek školuju, u pronalazak posla u roku jednog do tri mjeseca najviše vjeruju hrvatski ispitanici, njih 34%. Po optimizmu slijede ispitanici iz Srbije (30%), pa Bosne i Hercegovine (26%).
Gotovo polovica ispitanika iz Hrvatske (47%) smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja. Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (51%) i Srbije (53%) smatra da je najbolje vrijeme za traženje stalnog posla nakon završetka školovanja.
Dok ispitanici iz Hrvatske vjeruju kako je za pronalazak posla najvažnije znanje i vještine (62%), ispitanici iz Srbije vjeruju kako se posao osim s iskustvom (60%), najlakše pronalazi preko veze (58%). Ispitanici iz Bosne i Hercegovine smatraju da je iskustvo (57%) podjednako važno kao i znanje i vještine (57%).
Svim ispitanicima, bez obzira iz koje zemlje dolaze, na budućem radnom mjestu najvažniji su međuljudski odnosi.
Karijera je najvažnija ispitanicima iz Bosne i Hercegovine (43%). Ispitanicima iz Hrvatske karijera nije toliko bitan jer ih tek 29% uvrštava karijeru među bitne životne ciljeve.

Provjeri ovo!

AKADEMSKI SKANDAL Profesor iz Čitluka tužit će ministricu obrazovanja RH

Kako sada stvari stoje čitlučki profesor Ivo Pejdo tužit će Blaženku Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja …