esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
Umjesto odlaska u knjižaru, besplatno čitanje knjiga na internetu? To je sada moguće u Norveškoj. U dogovoru s autorima i izdavačima na posebnom portalu već je objavljeno 135.000 naslova.
Krimići poznatog autora Joa Nesboa, romani nobelovca Knuta Hamsuna, priče strave i užasa Sivena Kinga – sve to će Norvežani uskoro moći besplatno čitati na internetu. Na stranici bokhylla.no (norveški: polica za knjige), Nacionalna knjižnica već nudi 135.000 naslova, a sveukupno je za sada planirano objavljivanje 250.000 knjiga. Autori i izdavači bit će plaćeni za digitalizaciju svojih djela, piše Deutsche Welle.
To je prvi put da se na internetu besplatno nude knjige koje uživaju zaštitu autorskog prava, kaže direktorica Nacionalne knjižnice Vigdis Moe Skarstein. Objavljuju se djela koja su izdata prije 2001. godine. Inače, prema norveškim zakonima, autorska prava na neko djelo gase se tek 70 godina nakon smrti autora. Teoretski je tek tada moguće slobodno objavljivanje djela bez suglasnosti nosioca autorskog prava.
Ovo prijevremeno besplatno objavljivanje knjiga domaćih autora i prijevoda iz cijelog svijeta omogućeno je dogovorom Nacionalne knjižnice i organizacije “Kopinor”. Ta organizacija zastupa 22 udruge koje štite interese autora i izdavača.
“Drugi život” za knjige
Za svaku digitaliziranu stranicu, bez obzira je li je riječ o bestselleru ili rijetko čitanoj knjizi, Nacionalna knjižnica “Kopinoru” plaća određeni iznos. Prošle godine to je bilo preračunato 4,3 centi, ove godine iznos je smanjen na 3,9 centi. “Kopinor” zatim novac dijeli autorima i izdavačima, ali za sada još nije točno određeno po kojem ključu.
Tko ne želi da se njegova djela besplatno objavljuju na internetu može zatražiti njihovo uklanjanje. No, to se do sada dogodilo samo 3.500 puta. Većina djela koja su morala biti izbrisana s internet stranice nisu bila svjetski bestselleri već školske knjige na kojima izdavači obično zarađuju mnogo novca.
Suprotno očekivanjima, ta nova ponuda do sada nije bitno utjecala na prodaju knjiga. Vigdis Moe Skarstein uvjerena je da ta akcija u prvom redu omogućuje svojevrsni “drugi život” knjigama koje više nisu u prodaji.
– Knjige su sve češće prolazne. Kada više nisu nove, padaju u zaborav, kaže ona. Čak 85 posto do sada objavljenih knjiga naišlo je na zanimanje čitatelja, dakle interes nije ograničen samo na aktualne bestsellere.
Za sada samo Norvežani mogu čitati
No postoje izvjesna ograničenja. Tako korisnici ne mogu sačuvati digitalizirane knjige na svojim računalima, već ih samo mogu čitati na portalu. Osim toga, baza podataka dostupna je samo u Norveškoj, a pristup je iz inozemstva jedino omogućen znanstvenicima.
Hoće li će taj model uskoro preuzeti i druge zemlje – to je teško reći. Naime, u Norveškoj je taj projekt moguć i zbog toga što tu ima relativno mali broj vlasnika autorskih prava.
– U drugim zemljama najprije bi morao biti postignut sporazum sa svima onima koji imaju autorska prava. A u nekim slučajevima teško je doći od njih, kaže šef “Kopinora” Jingve Sletholm.
I tako će za sada ta digitalna polica za knjige najvjerojatnije ostati jedinstveni norveški specijalitet.
