Pušenje i pušačko prigovaranje

Pušenje duhana seže daleko u prošlost. Prema literaturi, nekoliko tisuća godina prije Krista, ljudi su spaljivali duhan i halucinogene tvari da bi dobili dim te upotpunili svoje rituale doživljavajući halucinacije, osjećaj ugode, …

Taj obicaj se proširio i u druge skupine, druge narode. Noviji razvoj konzumiranja ove popularne biljke kakvog ga poznajemo danas zapocinje u 16. i 17. stoljeću. U to vrijeme se prvi puta uzgaja duhan, a zabilježen je i prvi opis covjeka „kojemu se dimi iz nosnica“. Od tih godina pa do sadašnjice – pušenje cigareta se rasprostranilo po cijelom svijetu, mijenjajući svoju ulogu u kulturi, mijenjajući nacin uživanja u pušenju duhana.

Pušenje duhana u 20. i pogotovo u 21. stoljeću se nametnulo kao vodeći vanjski uzrok tumora u ljudi, a gledajući tumore pluća – pušenje je povezano s 90 % istih. No, pušenje duhana nije iskljucivo zdravstveni problem, već zahvaća mnoge sastavnice svakidašnjeg života: obitelj, financije, …

Od svih uzroka smrti u ljudi – pušenje se najlakše sprjecava!

Zašto je rasprostranjeno? Zašto se teško prestaje? Zašto se pocinje kad se zna da je štetno po zdravlje? Odgovori na ova pitanja jesu složeni i zahtijevaju sintezu znanja iz podrucja bihevioralne psihologije, epidemiologije, medicine, marketinške politike korporacija, … Zašto zaziremo od konzumacije slasnog kolaca pred ljetnu sezonu kupanja, a isto poslijepodne popijemo jedinicu alkohola ili popušimo cigaretu?

Konzumacija cigareta stvara ovisnost.

Broj potencijalno opasnih kemikalija u duhanu je izuzetno visok. Duhan sadrži 2000-4000 razlicitih vrsta tvari, od kojih 60 prepoznajemo kao karcinogene (one tvari koje rade promjene u organizmu ciji rezultat jest povećanje vjerojatnosti za razvoj raka). Nikotin (široko poznati spoj u cigaretama) stvara ovisnost jer djeluje na receptore u mozgu i odgovoran je za akutne ucinke pušenja, kao što je povećanje srcane frekvencije i povećanje vrijednosti krvnog tlaka, kao i povećanje kontraktilnosti srcanog mišića.

Pušenje uzrokuje rak.

Istraživanja su pokazala da pušenje povećava pojavu razlicitih vrsta tumora, između ostalih i rak pluća. Jedna studija govori da ako pušimo 20 cigareta dnevno, relativni rizik nam se povećava gotovo 15 puta da razvijemo rak pluća u odnosu na nepušace (World Cancer Report. Lyon, IARC Press, 2003.). U trenutku postavljanja dijagnoze raka pluća, srednje preživljenje je 12 mjeseci. Drugi najpoznatiji ucinak na organizam je ubrzan razvoj ateroskleroze. Laicki receno, ateroskleroza jest zatvrdnjenje krvnih žila. To je proces koji zapocinje u mladosti (i u pušaca i u nepušaca) i napreduje sve do smrti. Pušenje ubrzava zatvrdnjenje krvnih žila. Zašto je to bitno? Zato jer se krvne žile zahvaćene opsežnom aterosklerozom teže steže i rastežu, imaju manji promjer te su podložnije oštećenju stijenke s posljedicnim stvaranje ugrušaka koji mogu izazvati mnoga smrtonosna stanja, primjerice srcani i moždani udar. Ateroskleroza se događa u svim krvnih žilama, no, srcane krvne žile zbog svoje podložnosti i funkcije (prehrana srcanog mišića) su najzanimljivije. Ako srcane krvne žile otvrdnu te se unutrašnjost suzi do te mjere da kroz njih prođe 70 % manje krvi, može doći do razvoja srcanog infarkta, pogotovo u fizickom naporu. U tom slucaju srcani mišić dobiva (ili uopće ne dobiva) nedovoljno kisika i hranjivih tvari, a bez tih komponenti ne može raditi (živjeti), te odumire, a time slabi funkciju srca. Rezultat je ili preboljeli srcani udar (veći rizik za 2. srcani udar) ili trenutna smrt.

Pasivno pušenje jest također štetno te ima iste ucinke na organizam kao i aktivno pušenje.

U literaturi, u medijima, … može se pronaći svakojakih metoda i sredstava pomoću kojih se može prestati pušiti. Neke od tih su razliciti lijekovi, trave, meditacija, preparati, nikotinski flasteri… Mnogi predstavljaju samo nacin zarade. Svi smo razliciti kao osobe, svaki sa svojom psihickom arhitekturom. Neka sredstva (metode) poluce rezultate jer su osmišljeni da djeluju metodom sugestije. Rezultat toga jest širenje neispravnih informacija u vidu „meni je to pomoglo, probaj i ti“. Nekima pomognu flasteri, nekima meditacija, netko oštro kaže „sad više neću“, pa prestane pušiti zauvijek – raznim ljudima se može pomoći na razlicite nacine. Iz toga proizlazi da ne djeluju svi nacini na svakoga isto. Teško je naglo prestati pušiti. Isto kao što je teško držati strogu dijetu nakon koje se naglo smršavi, a još brže vrate kilogrami. Ono što stvara rezultat je postupnost! Ne prestati jesti, već jesti manje na više puta. Tako postupno napredovati i rezultati će biti bolje. Stoga, probajte smanjiti broj cigareta kroz vremenski period od mjesec dana s 25 na 23 dnevno. Sljedeći mjesec sa 23 na 21. cigaretu dnevno. I tako dalje sve dok ne dođe mjesec kad ćete pušiti 3-4 cigarete dnevno i na kraju posve prestati. Ova metoda dugo traje, ali nije teško izvediva. Nemojte se obeshrabriti kada jedan nacin ne uspije. Ustrajte!

Pušenje skraćuje život.

Prema „World Cancer Report. Lyon, IARC Press, 2003.“ , mjereno u 75. godini života, razlika u preživljenju pušaca i nepušaca iznosti 7.5 godina. Pušaći kraće žive. Uzmite u obzir ovaj tekst, a pogotovo crvene recenice, koje su zasnovane na znanstvenim dokazima. Sjetite se da pušenje cigareta jest samo Vaš izbor. Samo pušenje se ne tice samo Vas koji pušite: dim udiše osoba pored vas (njoj skraćujete život), kraće živite i smanjujete vrijeme provedeno s voljenima, sa svojom djecom ili roditeljima. Riskirate teško oboljenje i u tom slucaju i tešku patnju najbližima… Završit ću s malo drukcijim pristupom motivacije za prestanak pušenja (ili ne zapocinjanja pušenja). Upitajte se:

– želim li biti lošijeg zdravlja i kraće živjeti?

– želim li narušavati zdravlje ljudi koji me okružuju?

– želim li tim istim ljudima nametnuti ogromnu patnju ako obolim?

– želim li trošiti novce na cigarete koje teško zaradim ja ili moji roditelji?

– želim li biti rob cigareti i na temperaturi od -15 C pušiti na hladnoći?

– želim li da moje dijete puši?

CJ

izvori: „Robbins & Cotran Pathologic Basis of Disease – 8th Ed“

„Harrison’s Principles of Internal Medicine, 18th Edition“

„wikipedia.com“