esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
Da ste studirali u srednjem vijeku, primjerice na Cambridgeu, morali biste savladati dosta matematike i prirodnih znanosti kako biste dobili svoju diplomu. Iako za razliku od danas, sve što trebate nauciti naucili biste iz knjiga i od profesora, ne bi od vas ocekivali prakticni rad. Knjige i predavanja su naravno bili na latinskome, jedinome jeziku koji je bio dopušten studentima.
MATEMATIKA I GEOMETRIJA
Da ste studirali u srednjem vijeku, primjerice na Cambridgeu, morali biste savladati dosta matematike i prirodnih znanosti kako biste dobili svoju diplomu. Iako za razliku od danas, sve što trebate nauciti naucili biste iz knjiga i od profesora, ne bi od vas ocekivali prakticni rad. Knjige i predavanja su naravno bili na latMatematika je bila podijeljena na cetiri podrucja – aritmetika, geometrija, glazba i astronomija – što je bilo poznato i kao quadrivium. Na Cambridgeu, aritmetika je znacila zbrajanje, racunanje korijena i rješavanje jednadžbi, ali na Oxfordu je situacija bila dosta drugacija. Tamo biste morali uciti svojstva prostih i savršenih brojeva s ciljem da steknete njihovo filozofsko razumijevanje, a ne zbog praktickih primjena. Na oba sveucilišta je glazba bila posvećena teoriji omjera i harmoniji tako da je nisu smatrali kao posebno korisno podrucje. Dokazi upućuju da veliki broj studenata nije mario za tu temu, profesori glazbe su tražili da predaju nešto drugo jer nitko nije dolazio na predavanja. Geometrija se temeljila na Euklidovim Elementima, antickom tekstu koji se i danas može koristiti za ucenje. Pocinje s jednostavnim definicijama i kroz logicke korake nastavlja s izgradnjom cijele geometrije. Euklidov sustav je bio toliko savršen da su ga upotrebljavali i kao analogiju za Božje stvaranje nebesa.inskome, jedinome jeziku koji je bio dopušten studentima.
ASTRONOMIJA I GEOGRAFIJA
Zadnje od cetiri podpodrucja quadriviuma je bila astronomija. Najveća zabluda o znanosti u srednjem vijeku je da su ljudi smatrali da je Zemlja ravna. Zapravo je svaka obrazovana osoba znala da je sfera, te su vjerovali da je ostatak prostora u svemiru istog oblika. Najpopularniji udžbenik iz astronomije bio je onaj Johna Sacroboscoa koji je u 13. stoljeću napisao traktat pod nazivom Sfera. Studenti su ga koristili sve do znanstvene revolucije kao temeljni uvod na temelju kojeg su kasnije mogli uciti i naprednije teme. Sacrobosco je slijedeći tradiciju antickih Grka postavio Zemlju u centar svemira, ali to je tada imalo smisla. Na kraju krajeva, Zemlja se ocito ne kreće, kada bi se kretala kroz svemir kao što je Kopernikov sustav zahtijevao, vjerojatno bi to primijetili.
Geografija je bila još jedan predmet proucavanja (obicno su je smatrali dijelom matematike) koji je bio sve popularniji u 16. stoljeću. Unatoc otkriću Novog svijeta, većinu udžbenika su bili napisali prije više od tisuću godina anticki Grci i Rimljani. Ipak, moderni autori poput Petera Apiana i Sebastiana Münstera poceli su pisati knjige s najnovijim informacijama i detaljima o Peruu ili Meksiku. Te knjige su se koristile paralelno s antickim udžbenicima.
Nakon što bi savladali quadrivium, studenti su poceli uciti o prirodnim znanostima. One su se gotovo u potpunosti temeljile na radovima Aristotela, sve do 1535. kada je Engleska vlada naredila da se prestane s korištenjem srednjovjekovnih komentara i usredotoci ili na originalne tekstove ili na nove humanisticke radove. Posljedica toga je da su prestali proucavati skolastike koji su do tada dominirali stoljećima. Umjesto njih, naglasak je bio na modernim interpretacijama Aristotela koje su ukljucivale i puno kritike na njegov racun. Ljudi su shvatili da iako Aristotel daje odgovore na sva pitanja o svemiru, izgleda da ti odgovori nisu nužno i tocni.
ZNANOST I VJERA
Kršćanstvo je ocito imalo duboki utjecaj na sveucilište u Cambridgeu, ali izgleda da nije imalo nikakvog negativnog utjecaja na proucavanje znanosti. Svi su vjerovali da proucavanjem svijeta kojeg je Bog stvorio i divljenjem Njegovom radu zapravo izvršavate vjerske dužnosti. Takvo razmišljanje je znacilo da je bavljenje znanošću bilo zanimljivo i najreligioznijim ljudima. Kao što smo vidjeli, glavni ucinak Reformacije je bilo mijenjanje nastavnog plana i izbacivanje srednjovjekovnih tekstova. Postoji poznata prica o tome kako je protestantska reformacija dovela do pretresa Oxfordske knjižnice i izbacivanja matematickih knjiga za koje su smatrali da su sotonske. Na podrucju Cambridgea nema nikakvih dokaza za takvo nešto, a pokazalo se da ni dokazi za Oxford nisu valjani. Dakle trebali bi odbaciti ideju da je vjera prijecila znanost cak i u razdoblju kada je kršćanstvo bilo apsolutno dominantno i kada je Reformacija dovela do još većeg senzibiliteta po tom pitanju.
Na kraju treba reći da podrucja studiranja na Cambridgeu prije znanstvene revolucije nisu bila slicna modernoj znanosti. To je bilo razdoblje brzih promjena kada je platonska teorija brojeva zamijenjena prakticnom aritmetikom i algebrom, kada su klasicni pogledi na Zemlju bili radikalno izmijenjeni i kada se pocelo proucavati novo znanje i nove interpretacije. To su bili temelji na kojima je izgrađena znanstvena revolucija.
izvor: bitno.net
