esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
,,Zagreb na Savi”, naziv je jednog od najvećih zagrebačkih projekata posljednjih godina. Akademska zajednica se zajedno sa strukom uključila u projekt vrijedan čak 1,4 milijarde eura.
Cilj ovog megaprojekta je regulacija Save putem odteretnog kanala čime će se ustaliti njen vodostaj te nasipi više neće biti potrebni čime će Grad konačno moći zaživjeti uz Savu.
Nas je pak zanimala studentska strana ove priče. Naime, u projekt je uključeno pedesetak studenata s Arhitektonskog, Građevinskog, Agronomskog fakulteta (smjer krajobrazna arhitektura) te FER-a (smjer energetika) koji su se prvi put okupili na radionici 07. prosinca 2013. godine pod vodstvom autora projekta Leom Penovićem te profesorom Arhitektonskog fakulteta Mladena Jošića koji su okupili još 15 mentora s navedenih fakulteta.
Navedena radionica je potaknuta projektom ”Zagreb na Savi” koji su izradili HEP RVNP i Hrvatske vode.
O samom projektu smo porazgovarali s izravnom sudionicom Tamarom Jeger, studenticom Arhitektonskog fakulteta.
,, Jedna od glavnih značajki projekta “Zagreb na Savi” je reguliranje vodostaja rijeke Save putem odteretnog kanala čime će Sava imati stalan vodostaj, odnosno razina vode će biti konstantna te će se otkloniti opasnost od poplava. Kao posljedica toga dolazi do mogućnosti micanja nasipa jer on više neće biti potreban te će se osloboditi novih 350ha uz rijeku.”, navodi Tamara.
Da se radi o velikom projektu govori i činjenica da se predviđa izgradnja četiri hidroelektrane u obliku kaskada koje će proizvoditi otprilike 1/3 električne energije potrebne Zagrebu. Kroz sve dijelove projekta stavlja se naglasak na održivost, odnosno očuvanje okoliša.
S obzirom da se radi o ogromnom velikom projektu, mnogi u pitanje dovode i njegovu izvedivost: ,,To je izuzetno velik i kompleksan projekt i da bi se ostvario potreban je izniman interdisciplinarni napor te je ova radionica posljedica takvog pristupa. S obzirom da će se financirati iz fondova EU, a i sama strategija financiranja je već isplanirana, projekt je realan, ali je njegovo ostvarenje dugoročan proces.
Njegova realizacija se očekuje kroz desetak godina, s toga je bitno i mlađe generacije, koje će ga u budućnosti provoditi, uključiti u sam projekt”, zaključuje Tamara.
Financiranju projekta pomoći će i sredstva Europske unije: ,,Realizacija projekta bi se dakle odvijala kroz desetak godina, a većinom bi se financirala iz fondova EU. Kako bismo iznijeli naš stav o budućoj namjeni i korištenju jednog tako prostranog i kompleksnog prostora okupili smo se u toj multidisciplinarnoj radionici gdje smo zajedničkim snagama pokušali doći do vizije tog prostora. Podijelili smo se u 8 grupa od kojih je svaka imala 4-5 studenata s različitih fakulteta.”
Kao što smo spomenuli, na projektu je sudjelovalo pedesetak studenata s raznih fakulteta koji su morali odlično surađivati. Problema nije bilo, navodi Tamara:
,,Uloge među fakultetima nisu bile striktno podijeljene, već je naglasak stavljen na grupni rad, odnosno istovremenu suradnju različitih struka.
Naravno, svatko je najviše doprinio znanjem iz svoje struke, a zajedno smo došli do rješenja promišljenog s više aspekata; urbanističko-arhitektonskog, pejsažnog, energetskog,… Svi smo promišljali širi obuhvat, odnosno područje Save duž cijelog njenog prolaska kroz Zagreb radeći globalnu strategiju te je svaka grupa detaljnije razradila jedan uži obuhvat.
Moja grupa je planirala obuhvat od Jadranskog mosta do Avenije Vjenceslava Holjevca gdje smo predvidjeli sportsko-rekreacijsku namjenu sa integriranim turističkim zonama zajedno utopljenim u zelene površine. ”
Impresivan projekt u koji je uključeno mnoštvo mladih i talentiranih studenata. Jedva čekamo prve rezultate!
www.esava.info