Tekući vs. žiro račun: Koja je razlika?

Potaknuti od strane ekipe esava.info odlučili smo stati na kraj nejasnoćama studenata oko razlike između žiro i tekućeg bankovnog računa.

U današnje vrijeme velik broj nas i naših kolega financira svoj studentski budžet radeći neki od poslova preko studentskog ugovora. Prema najnovijim podatcima, broj studenata koji su ostvarili barem jednu isplatu po toj osnovi iznosi 30 846 u 2013. godini. Pošto nam za primitak studentske isplate Studentski centar daje obvezu otvaranja žiro računa u nekoj od banaka, mnogi od nas se pitaju u čemu je razlika između ova dva spomenuta tipa bankovnog računa. U nastavku donosimo odgovore.

Za početak treba reći da ćemo ovdje iznijeti razliku između tekućeg i žiro računa fizičkih osoba te da računi poduzeća (pravnih osoba) ovdje neće biti razmatrani. Kad se govori o primitcima preko Student servisa oni su oporezivi porezom na dohodak, ali samo kad prijeđu određeni iznos (trenutno 50.000kn).

Prema nekim stručnjacima, upravo je to jedna od temeljnih odrednica zbog koje se uplate vrše na žiro račun. Također treba naglasiti da se radi o godišnjem neto iznosu, a ako student prekorači taj limit tada je dužan plaćati porez na dohodak po stopi od 25% i prirez ovisno o mjestu stanovanja studenta. Tu je također važno naglasiti da se studentu ne priznaje osobni odbitak.

Za spomenuti su neke već vjerojatno poznate razlike između ova dva tipa računa od kojih je zasigurno najzapaženija mogućnost ulaska u minus po tekućem računu (službeno zvana kontokorentni kredit). Naime, klijenti koji ispunjavaju uvjet urednog poslovanja po tekućem računu, imaju mogućnost odobrenja automatskog dopuštenja prekoračenja prilikom korištenja sredstava koji prelaze iznos raspoloživog salda, pri čemu visina dopuštenog prekoračenja ovisi o bonitetu klijenta.

S obzirom da saldo na žiro računu ne može biti negativan vidljiva je jedna od razlika ovdje navedena dva tipa računa. Uz to treba istaknuti kako je tekući račun tip računa na koji klijenti ostvaruju redovita primanja te, kao što mu ime govori, karakteriziraju ga priljevi i odljevi sredstava koji nisu povremeni već se ostvaruju u konstantnim vremenskim periodima te su njihovi nastanci izvjesni i u budućnosti.

Tekući račun je transakcijski račun na kojemu transakcije ne podliježu nadzoru po osnovi fiskalnih (poreznih) obveza. Osnovna namjena s kojom se otvara tekući račun jest primitak redovitih priljeva na osnovu dohotka od nesamostalnog rada (plaće, mirovine).

Žiro račun je transakcijski račun na kojemu transakcije podliježu nadzoru po osnovi fiskalnih obveza. Za primitke koji proizlaze iz izvora dohotka koji nije dohodak od nesamostalnog rada potrebno je imati otvoren žiro račun.

Ostali izvori dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak jesu: dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak.

Kad je riječ o izvorima dohotka ovdje treba spomenuti da se zarade studenata ostvarene putem Student servisa smatraju drugim dohotkom. Primitci koji se ostvaruju na žiro račun jesu honorari na osnovu ugovora o djelu, autorske naknade, stipendije, nagrade učenika i studenata, prihod od poljoprivredne i turističke djelatnosti te svi drugi primitci koji se po pozitivnim propisima RH smatraju dohotkom i koji se obavezno isplaćuju putem žiro računa (što uključuje već ranije spomenute zarade učenika i studenata putem Student servisa).

Razlog za sve ovdje navedeno leži u tome što je prilikom dohotka od nesamostalnog rada (najvažniji su plaće) porezni obveznik uplate poreza na dohodak uplatitelj (poslodavac), dok je kod ostalih izvora dohotka obveznik uplate poreza primatelj dohotka. Iz toga se razloga ovi primitci vode na žiro računu te podliježu nadzoru Porezne uprave.

Prema svemu navedenom možemo zaključiti da se na tekući račun vrše uplate primitaka koje karakrerizira konstantnost pritjecanja u nekom vremenskom periodu (najčešće mjesec dana).

Pojednostavljeno rečeno, takve uplate se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Ostale uplate koje se prema zakonu o porezu na dohodak smatraju dohotkom, moraju se evidenntirati na žiro računima građana te nad njima Porezna uprava vrši nadzor (ali samo u određenim slučajevima pod sumnjom nelegalnih aktivnosti).

Iz ovdje iznesenih razloga bankovni računi građana u domaćoj valuti su podijeljeni na žiro i tekuće račune te se preko njih odvija glavnina bezgotovinskog novčanog poslovanja u Republici Hrvatskoj.

Zahvaljujemo se vrijednoj ekipi Financijskog kluba na isrcprnoj analizi za naš portal te se nadamo da su svima razjasnili razliku između dva navedena pojma.