esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
Ako postoje ratni profiteri, onda postoje i akademski! – tim je rijecima prof. dr. Predrag Marković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu komentirao nalaz Državne revizije na fakultetima, o kojem će se u cetvrtak raspravljati u Saboru, i zakljucio:
– Ovo je cisti reket! Kada vidimo kako se dijelio novac i na što, svima je jasno da su školarine služile samo za dodatno bogaćenje pojedinaca i nad tim se svi moramo duboko zamisliti. Ne može akademska zajednica biti imuna na procese koji se događaju oko nas. Prije dvije godine, kad je fakultet bio u blokadi, bila su nam puna usta studenata, govorili smo da se zalažemo za besplatno školstvo, a istodobno smo od njih uzimali novac, što i dalje cinimo.
Nalaz Državne revizije šokirao je hrvatsku javnost. Pokazalo se da su studenti bili u pravu kada su se zalagali za ukidanje školarina. Brojke jasno pokazuju da je veći dio novca od školarina i projekata završio u džepovima pojedinih profesora kojima je više bilo stalo do osobnog bogaćenja nego do obrazovanja studenata koji su ih za to platili.
Tako su u 2009. svi fakulteti od školarina i projekata zaradili 884 milijuna kuna. Veći dio tog novca – više od 560 milijuna kuna – kroz školarine su dali roditelji studenata, koji ionako kao porezni obveznici plaćaju visoko obrazovanje. Šokantno zvuci da je gotovo polovica novca – tocnije 365 milijuna kuna – koji su na školarinama i projektima zaradili fakulteti, isplaćena nastavnicima kroz ugovore o djelu i autorske honorare. Revizija je utrdila kako je od većeg dijela projekata koje su pojedici dobili na racun institucija na kojima rade (rijec je o iznosu od 324 milijuna kuna) glavni dio novca (80 do 90 posto) isplaćen u honorare.
Od nekih projekata instituciji nije ostala ni lipa.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je jedini dobio nepovoljno mišljenje revizije, dodatak od 35 posto na plaću primali su svi zaposleni. Istodobno na fakultetu nisu vodili evidenciju o prekovremenom radu. Šest strucnih djelatnika, uz plaću i dodatak od 35 posto, primilo je još i stimulaciju od 50 posto iznosa plaće.
No, to nije sve. Isplaćivale su se i naknade zbog “povećanog opsega posla” u iznosu od 300 do cak 31 tisuću kuna, pa cak i za održavanje aparata za pitku vodu! A osoba koja je utvrdila tko sve treba dobiti mjesecne stimulacije i u kolikom iznosu, i sama je bila nagrađena – stimulacijom.
jutarnji.hr
