Kako spriječiti debljanje i loše prehrambene navike studenata?

menzasava

Odlaskom na studij u Zagreb, mnogi su morali promijeniti svoje prehrambene navike. Frižider s hranom, uvijek nešto spremno za podgrijati, voće i povrće – čini se kako je doma uvijek sve pri ruci.

Međutim, jednom kada odselite od doma, prepušteni ste sami sebi bez roditeljske pomoći. Fakultetske i društvene obveze, gužve u menzama te ponuda hrane imaju veliki utjecaj na naglu promjenu vaše ishrane što često dovodi do nekvalitetnog unosa hrane, debljanja te narušavanja uravnoteženog unosa hrane.  Josip je brucoš na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

KEFA, nešto kao brza na Savi, mu je uglavnom prvi izbor: ,,Često pauze između predavanja traju svega 15-ak minuta te je nemoguće dočekati red u menzi. Hamburger, pizze i pomfrit su uvijek dostupni za 5 minuta i za sitne novce, a uz to je koliko-toliko ukusno. To je nešto što svatko voli, ali nema priliku jesti svakodnevno doma. Tu sam se navukao.”

Već u kratkom vremenu od 2 mjeseca dobio je dva kilograma: ,, Doručkujem normalno na Savi, ali ručak zbog prenatrpanosti predavanja i velikih gužvi ne stignem obaviti te uglavnom moram konzumirati fast-food ishranu. S fakulteta se vraćam tek oko pet ili šest sati navečer te uz trenutne vremenske uvjete ostaje malo prostora za neke češće fizičke aktivnosti na koje sam navikao.”

Damir je s druge strane student Šumarskog fakulteta. Doma je imao običaj jesti češće, ali u manjim obrocima: ,,Navikao sam organizam na češći unos hrane, ali u nekim manjim količinama, osim za vrijeme ručka kada bih imao normalan obrok. Mogao bih doručkovati i večerati po nekoliko puta. Ležali su mi ti međuobroci, a uz sport kojim se bavim – bili su optimalni za moju težinu.”

Ipak dolaskom na fakultet, češći unos manje hrane nije bio moguć: ,,Predavanja, tramvaji, brzina života mi jednostavno nisu dozvoljavali da mogu održati ritam koji sam imao doma. Prebacio sam se na onaj uobičajeni način ishrane koji mnogi koriste – doručak, ručak, večera – koji su uglavnom nekvalitetni. Ručak možda predstavlja najveći problem zbog nedostatka vremena, a za večere treba čekati duge redove jer se svi vraćaju s fakulteta u to vrijeme.”

jpgjpg

S ovim problemom pokucali smo na brojna vrata i bezuspješno tragali za odgovorom i rješenjem. Međutim jedna vrata dočekala su nas širom otvorena i spremno odgovarala na sva naša pitanja. To su vrata našeg „nutricionista sa Save“, magistra nutricionizma Marija Cazara koji je i sam proveo 5 godina u studentskom domu te bio izložen problemima s kojim se današnji studenti susreću u menzama.

„Prvi i najveći problem studentske populacije jest da ne zajutarkuju. Da, znam, uči se do kasno i ustaje se pet minuta prije polaska na predavanje jer nam je san bitan za koncentraciju i pozornost na predavanju, no mislim da studenti ne shvaćaju koliko je uloga zajutarka u cijeloj priči bitna.“, govori nam Mario. „Pravilnim zajutarkom koji uključuje cjelovite žitarice s mlijekom ili jogurtom, kojim komadom voća i orašastim voćem u prvu ruku osigurava se energija za početak dana, poboljšana je koncentracija na predavanjima i kada dođe vrijeme ručka ne ‘pregladnimo’ što je uglavnom bude kada se ne zajutarkuje ili se konzumira nešto ‘po putu’ iz obližnje pekare.

Naravno, izbor u menzama za zajutrak nije velik i nije kakav bih ja kao nutricionist preporučio svima ali opet je bolji nego u slučaju da se ne konzumira ništa ili se konzumira iz pekare. Moj zajutrak kao student na Savi s limitiranim budžetom uglavnom je uključivao zobene pahuljice s mlijekom i orasima te komadima voća.

Glad koja nastupi tijekom ručka dodatno aktivira naša osjetila što uzrokuje da posegnemo za očima ugodnijom hranom koja je usto i kaloričnija nego onom koja je „zdravija“ . Mislim da je problem kako imamo na meniju više jela i većina će posegnuti za onom hranom od koje ćemo biti sitiji, poput pomfrita, pohanog mesa i kolača za desert ali se ne shvaća da se i od npr. variva, kombinacije kuhanog krumpira i bijelog mesa uz salatu i komad kruha može itekako najesti. Imam 95kg i vjerujte mi, znam.

Dodatni problem jest da su oči veće od želudca te nerijetko na tacnu stavljamo više nego što možemo pojesti te na kraju ručka osjećamo se kao da smo pojeli tele što uzrokuje i pospanost, gubitak koncentracije i sve skupa opće nezadovoljstvo. Treće, brzo jedemo. Tj. ne bih koristio glagol „jedemo“ nego „gutamo“ što opet uzrokuje da pojedemo više nego što nam treba. Preporučujem da se smanje porcije i ostavi nešto i za večeru. Znam što mislite sad ali ako pojedete sve što vidite tokom dana neće vas izbacivanje večere učiniti mršavijima tako da ne savjetujem izbacivanje iste.

Preporuke za studente su sljedeće:
Zamijeniti pomfrit s kuhanim ili pečenim krumpirom, može i pireom.
Mlince zamijeniti s rižom ili ječmom ili kuhanom tjesteninom.
Zamijeniti pohano meso s bijelim mesom ili govedinom.
Kao prilog dodati povrće poput graška,mahuna, brokule, blitve itd.
Dodati salatu na tacnu i neka je svaki put različite boje.
Za desert podijelite kolač s kolegom.
I na kraju, sokove zamijenite s vodom.

“Dodao bih samo kako je ubaciti bilokakvu tjelesnu aktivnost bar tri puta tjedno u tjedni raspored od velike važnosti za vaše tijelo te opće zdravlje”, navodi za kraj Mario.

Provjeri ovo!

ZBA_generacija 2016 (2)

Kreće drugi ciklus programa Zaba Banking Academy

Nakon uspješno završenog prvog ciklusa, Zagrebačka banka pokreće i drugi ciklus Zaba Banking Academy – ...