Je li studij u inozemstvu samo za bogatije?

Travel-Options-for-the-Broke-College-Student

U potrazi za kvalitetnim fakultetima odlaze preko granice, što ne začuđuje jer su hrvatska sveučilišta na uglednim svjetskim listama daleko od najboljih, a i posao izvan Hrvatske lakše je naći sa stranom diplomom u ruci, uz to bolje plaćen. Prema UNESCO-ovim statistikama, 2012. čak je 6096 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu. Najviše ih studira u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i SAD-u. Važno je napomenuti da taj broj uključuje samo studente koji su upisali cijeli studijski program u inozemstvu, dakle ne odnosi se na one upisane u programe kratkoročne studentske razmjene, prenosi Lider Media.

Zanimljivo je da je SAD tek na petome mjestu prema broju upisanih studenata iz Hrvatske jer je to zemlja s najboljim sveučilištima na svijetu prema međunarodnim rang-listama sveučilišta. Sjedinjene Američke Države prednjače u međunarodnom obrazovanju jer privlače 18 posto svih mobilnih studenata u svijetu. Nakon njih slijede Velika Britanija s 11 posto, Francuska sa sedam, Australija sa šest te Njemačka s pet posto svih međunarodnih studenata.

– Zanimanje za stipendije i mogućnosti studiranja uistinu su veliki. Svaka nova generacija srednjoškolaca i studenata susreće se sa sličnim pitanjima i nepoznanicama. Institut za razvoj obrazovanja – IRO od 1999. informira ih o mogućnostima studiranja i stipendijama za studij u Hrvatskoj i inozemstvu te svake godine dobiva više od 16.500 upita.

Stranice na Facebooku Želim studirati u inozemstvu i Tražim stipendiju trenutačno prati više od 21.000 osoba. Sajam stipendija i visokog obrazovanja u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja svake godine posjećuje više od 10.000 posjetitelja u dva grada, a gotovo 300.000 osoba na godinu posjeti portal o stipendijama www.stipendije.info – rekla je Sandra Dobrić iz Instituta za razvoj obrazovanja.

Interes stalno raste s obzirom na to da je Hrvatska prošle godine pristupila Uniji, statistički podaci o akademskoj mobilnosti koji bi govorili o promjeni mobilnosti hrvatskih studenata još nisu dostupni. Ipak, utjecaj pristupa Hrvatske EU na akademsku mobilnost odražava se u porastu kratkoročne akademske mobilnosti u visokom obrazovanju od uključenja hrvatskih visokih učilišta u program Erasmus. U sklopu tog programa od 2009. otprilike

3.000 studenata iskoristilo je mogućnost odlaska na studij ili stručnu praksu u EU; najčešće su odlazili u Austriju, Italiju, Njemačku, Sloveniju i Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost, u sklopu programa kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. bit će oko 4150 mobilnih studenata, što je velik porast od čak 38 posto u odnosu na akademsku godinu 2009./2010.

– Znatni pomaci u povećanju kratkoročne mobilnosti napravljeni su u sklopu programa Erasmus. Očekuje se i da će hrvatsko pristupanje EU također pozitivno utjecati na porast međunarodne mobilnosti hrvatskih studenata pri upisu na cjelovite studijske programe.

Kad je riječ o financiranju studija, glavna je prednost hrvatskog članstva u EU u tome što hrvatski studenti imaju pravo na jednake školarine koje plaćaju državljani članica EU, što u mnogim europskim državama znači manje školarine u odnosu na druge međunarodne studente. Kad je riječ o SAD-u, od 2012. broj hrvatskih studenata na američkim sveučilištima ponovno raste pa je u akademskoj godini 2012./13. ondje studiralo više od 580 hrvatskih državljana. Zbog atraktivnosti i ugleda američkog obrazovanja očekujemo da će američka sveučilišta i dalje privlačiti mnoge hrvatske studente – istaknula je Dobrić.

– Kad govorimo o trendovima na europskoj razini, treba reći da otprilike samo četvrtina mobilnih studenata u Europi dobiva državnu potporu. Programi mobilnosti EU pokrivaju manji dio ukupnih troškova studiranja pa studenti u pravilu sami, iz vlastitih izvora, pokrivaju od 75 do 85 posto troškova tijekom studiranja.

U nekim zemljama čak postoji problem s prenosivošću domaćih potpora i stipendija. Nameće se pitanje tko onda sudjeluje u međunarodnoj mobilnosti – samo studenti koji to mogu platiti, tj. studenti boljega sociološko-ekonomskog statusa? Zbog svega toga stipendije i drugi oblici financijske pomoći presudni su za povećanje međunarodne mobilnosti studenata i profesora – istaknula je Dobrić za Lider Media.

Provjeri ovo!

AKADEMSKI SKANDAL Profesor iz Čitluka tužit će ministricu obrazovanja RH

Kako sada stvari stoje čitlučki profesor Ivo Pejdo tužit će Blaženku Divjak, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja …