Izvješće „Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja“ pripremio je Institut za razvoj obrazovanja (IRO) na zahtjev Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (MZOS), koje je ujedno i financiralo njegovu izradu.Prenosimo vam neke od najzanimljivij podataka.
Studenti prema spolu
Žene čine većinu studentskog tijela u Hrvatskoj (57,3% žena), što je u skladu s EU-27 državama gdje studentice u prosjeku čine 55% studentskog tijela (Eurydice 2010: 102).
Vidljive su razlike u zastupljenosti žena i muškaraca prema vrsti studija: studentice su zastupljenije od studenata pri sveučilišnim studijima i stručnim studijima pri sveučilištima, dok su na javnim i privatnim veleučilištima i visokim školama studentice i studenti relativno podjednako zastupljeni.
Postoje razlike u udjelu studenata prema područjima znanosti: 68% studenata tehničkih znanosti su muškarci, dok studentice čine većinu studentskog tijela u ostalim područjima znanosti, posebno humanističkim znanostima (78%).
Studenti prema dobi prvog upisa
Tek je 9% studentskog tijela starije od 24 godine, što Hrvatsku smješta u dno europskih sustava visokog obrazovanja prema udjelu starijih studenata.
Što se tiče udjela studenata koji nisu upisali studij neposredno nakon srednje škole, u akademskoj godini 2009./2010. ukupan udio studenata u sustavu visokog obrazovanja koji su svoj prvi studij upisali u dobi iznad 20 godina procijenjen je na 8,1%.
Studenti prema socioekonomskom statusu
Studenti nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljeni u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Na nacionalnoj razini, studenti čiji očevi imaju tercijarno obrazovanje nadzastupljeni su u studentskoj populaciji (35% naspram 16% u općoj populaciji), dok su u studentskoj populaciji uvelike podzastupljeni studenti čiji očevi imaju trogodišnju srednju školu (18% naspram 48% u općoj populaciji) te studenti čiji očevi imaju osnovnu školu ili niže (6% naspram 21% u općoj populaciji).
Dodatno, ako se gleda najviši stupanj obrazovanja roditelja (bilo oca ili majke), gotovo polovici hrvatskih studenata (45%) barem jedan od roditelja ima visoko obrazovanje, dok samo 3% studenata ima roditelje koji imaju završenu samo osnovnu školu.
Sveučilišni studiji imaju veću zastupljenost studenata čiji roditelji imaju završeno visoko obrazovanje (51%) u usporedbi sa stručnim studijima (31%). Drugim riječima, studenti stručnih studija su češće nižeg socioekonomskog statusa od studenata sveučilišnih studija.
Studenti s teškoćama
Ukupno 15% studenata na visokim učilištima u Hrvatskoj imaju teškoću koja ih ometa u tijeku studija kao što su kronične bolesti, psihološki poremećaji, tjelesni invaliditet ili ostali zdravstveni problemi.
Studenti s djecom
Ukupno 6% studenata na visokim učilištima u Hrvatskoj ima jedno ili više djece, pri čemu je udio studenata roditelja značajno viši na stručnim (13%), nego na sveučilišnim studijima (2%).
U međunarodnoj usporedbi u istraživanju EUROSTUDENT (Orr i dr. 2011), Hrvatska ima iznimno nizak udio studenata s djecom upisanih na sveučilišnim studijima, ali iznadprosječan udio studenata s djecom upisanih na stručnim studijima. Naime, Hrvatska je na dnu europske ljestvice po pitanju udjela studenata s djecom ako se gledaju samo studenti sveučilišnih studija (2%). Tek kada bi se računali i studenti stručnih studija s djecom (13%), onda bi Hrvatska imala udio od 6%, što je na razini Njemačke, Nizozemske i Švicarske, ali i dalje u donjoj trećini ljestvice.
Studenti prema završenoj školi
Pretežit dio studenata u Hrvatskoj pristupaju visokom obrazovanju kroz tzv. tradicionalni put, odnosno na temelju završene srednje škole. Više od polovice studenata studij je upisalo nakon gimnazije (53%), 41% studenata studij je upisalo nakon četverogodišnje strukovne škole, a ukupno 6% na temelju trogodišnje strukovne škole (sa i bez polaganja razlikovnog ispita) i programa obrazovanja odraslih. Ovi nam podaci govore da su alternativni pristupi visokom obrazovanju slabo zastupljeni.
Značajne su razlike u sastavu studentskog tijela između sveučilišnih i stručnih studija prema završenoj srednjoj školi: većina studenata stručnih studija završilo je strukovnu srednju školu (63%), dok je većina studenata sveučilišnih studija završilo gimnaziju (67%).
Studenti prema vrsti smještaja
Najzastupljeniji oblik stanovanja studenata u hrvatskom uzorku studenata je smještaj s roditeljima (45%), od toga 34% u istoj županiji u kojoj studiraju, a 11% s roditeljima u drugoj županiji (tj. putuju na studij u drugu županiju).
31% studenata su podstanari, a u vlastitom stanu živi 12% studenata. U studentskom domu je smješteno 11% studenata.
Troškovi smještaja najmanji su u studentskim domovima, a najviši za studente podstanare (semestralni troškovi za ta dva tipa smještaja u prosjeku variraju od 1693 kune u studentskom domu do 6817 kuna za podstanarstvo).
Udio studenata koji su tijekom studija smješteni u studentskim domovima najviši je na Sveučilištu u Zagrebu (22%), a najmanji u Rijeci, Splitu i Zadru (8-10%).
Studentski dom nešto češće koriste studenti prirodnih znanosti, a nešto rjeđe društvenih znanosti. Udio studenata stručnih studija smještenih u studentskim domovima pri javnim i privatnim veleučilištima i visokim školama je zanemariv (2-3%), dok na stručnim studijima pri sveučilištu iznosi 9%.