Financijska slika hrvatskog studenta: Živi skromno, povremeno zarađuje i ne zadužuje se

financijskaslikahrvatskogstudenta

Većina studenata u Hrvatskoj (57%) svoje i prihode obitelji ocjenjuje prosječnima, svaki četvrti student oslanja se isključivo na financije roditelja dok 39% kaže da uz roditeljski budžet imaju i vlastitu zaradu od povremenih poslova. Studenti, ako su uporni, imaju prihvatljive prilike za rad tijekom studija, a tek svaki treći očekuje posao u struci odmah nakon fakulteta.

To su rezultati istraživanja koje je tijekom veljače provela Hrvatska poštanska banka u suradnji s portalom Studentski.hr u kojem je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske. Rezultati su predstavljeni na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na okruglom stolu HPB-a i studentske udruge Financijski klub u sklopu Europskog tjedna novca.

Profil studenta: Najveći broj studenata živi u privatnom smještaju (39%), s roditeljima 34%, a u studentskim domovima njih 27%. Više od polovice studenata mjesečno raspolaže s najviše 500 kuna, ne računajući troškove stana i hrane. Ne zadužuju se – tako kaže 81% ispitanika dok 14% priznaje da imaju dugove za svakodnevne troškove. Plaćaju najčešće gotovinom (81%), kreditnu karticu koristi 9% studenata (i to više muškaraca), a internetskim i mobilnim bankarstvom služi se 10%. Najviše bi željeli štedjeti za putovanja (65%), a edukacija je odmah na drugom mjestu (23%). Studentice bi više štedjele za putovanja, a studenti za edukaciju. Imaju prihvatljive mogućnosti za rad tijekom studija, no treba biti uporan, kaže 63% ispitanika, a 77% rado prihvaća  volonterske poslove.

Očekivanja: Od ukupnog broja anketiranih, 67% ne očekuje posao u struci nakon studija, među njima je 48% onih koji će raditi sve što bude moguće i 12% koji nastavljaju edukaciju. Dakle, samo trećina studenata očekuje posao odmah nakon faksa i to više studenti nego studentice. Iznenađuje da su studenti tehničkih fakulteta vrlo pesimistični, samo 7% očekuje posao dok su društvenjaci iznimno optimistični. Zanimljivo je da 82% studenata ekonomije računa na posao odmah nakon fakulteta. Svaki drugi kaže da će kad se zaposli odmah izraditi financijski plan, trećina će započeti štednju, a samo 2% planira uzeti kredit.

Prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ove rezultate objašnjava time što je  Hrvatska izgubila industrijsku bazu, a u problemima su građevinarstvo i brojne druge djelatnosti koje bi mogle zaposliti studente tehničkih fakulteta; stoga je jasno da su njihova očekivanja pesimistična. Nasuprot tome, značajan je broj radnih mjesta u administrativno-ekonomskim poslovima u svim djelatnostima, uključujući glomazni javni sektor, što ekonomistima i drugim društvenjacima daje veću šansu za posao u struci. Osim toga, u ekonomiji se stalno događaju promjene, pa se traže mladi, inovativni kadrovi što stvara potražnju za ekonomistima čak i u godinama krize, zaključuje profesorica Ivanov.

Leona Slatković Harčević, glavna urednica portala Studentski.hr, komentira kako su potpore za zapošljavanje u obliku stručnog osposobljavanja i programa „Garancija za mlade“ itekako dobrodošle,  ali studentska zajednica ne želi da one budu paravan i odgađanje nezaposlenosti za još jednu godinu. Bitno je, dodaje, uspostaviti komunikaciju između tržišta rada i upisnih kvota te ih prilagođavati svake godine. Nadležne institucije bi mogle usmjeriti pažnju i na HZZ koji učenicima 4. godine srednje škole nudi mogućnost profesionalne orijentacije. Takva orijentacija i procjena sposobnosti učenicima se treba ponuditi već krajem osnovne škole kako bi ih se znalo savjetovati, bodriti i usmjeriti u skladu s njihovim rezultatima i interesom.

Psihologinja Antea Britvić iz HPB-a objašnjava da je aspekt psihološke orijentacije bitan za uspješnost u pronalaženju posla i da uključuje važnost posla pojedincu (zainteresiranost, potreba i želja za poslom) te stupanj osjećaja bespomoćnosti ili pesimizma vezanog uz očekivanja vjerojatnosti pronalaženja posla.

Financijska pismenost: Studenti su u istraživanju imali priliku pokazati koliko poznaju kamatne stope. Na pitanje kolike su kamate na dopušteni minus po tekućem računu točno ili približno točno odgovorilo je 38% ispitanika dok je 11% odgovorilo da su kamatne stope na prekoračenja 5%, dvostruko manje od stvarnih stopa. U drugom je pitanju riječ o prosječnim kamatnim stopama na štednju na što, recimo, 13% studenata kaže da iznose 5% dok banke u Hrvatskoj nude između 1 i 3%, ovisno o valuti i roku oročenja.

Prof. Ivanov napominje kako su za uspješno upravljanje osobnim financijama važne sposobnosti, vještine, ponašanje i stavovi pojedinca koji se formiraju od djetinjstva i pod utjecajem roditelja i društva. Tako je u ovoj anketi dopušteno prekoračenje percipirano kao jeftin proizvod koji građani masovno koriste, a iako je godišnji kamatnjak uistinu visok, trošak kamata je mali ako se kredit koristi razumno i na par dana. No s time se neće složiti prezaduženi koji su stalno u minusu i za koje je informacija o kamatnjaku 11% godišnje itekako bitna, objašnjava prof. Ivanov.

Provjeri ovo!

Kreće drugi ciklus programa Zaba Banking Academy

Nakon uspješno završenog prvog ciklusa, Zagrebačka banka pokreće i drugi ciklus Zaba Banking Academy – …