esava.info Tvoj vodič kroz Studentski dom Stjepan Radić
Vezano uz milijunske dugove pojedinih fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, a o čemu je jučer na konferenciji za medije govorio i rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, priopćenje je izdalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Državna revizija obavila je 2011. godine detaljno izvješće o poslovanju hrvatskih visokih učilišta u 2009. godini tijekom kojega su pronađene mnogobrojne nepravilnosti. Među ostalim, utvrđeno je da su fakulteti svojim zaposlenicima i vanjskim suradnicima isplaćivali milijunske autorske honorare za poslove koji se po zakonu ne mogu smatrati autorskim djelima. Cilj takvog postupanja bio je, kako je navedeno u izvješću Državne revizije, da se državi plati manji porez. U izvješću je posebno problematizirana isplata autorskih honorara zaposlenicima fakulteta koji su te poslove bili dužni obavljati u sklopu svog svakodnevnog posla, a na temelju ugovora o radu.
Revizija je utvrdila kako su 2009. godine svi fakulteti od školarina i projekata zaradili 884 milijuna kuna. Veći dio tog novca – više od 560 milijuna kuna – u sklopu školarina dali su roditelji studenata. U isto vrijeme isplaćeno je 212 milijuna kuna autorskih honorara i 153 milijuna kuna naknada preko ugovora o djelu, a porezi nisu plaćani niti na naknade vanjskim suradnicima za troškove putovanja. Sredstva namijenjena za unaprjeđenje djelatnosti korištena su za isplatu plaća, prekovremenog rada, dodataka na plaću, honorara i reprezentacije.
Najveći iznos autorskih honorara pri tome su isplatili fakulteti u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Nepravilnostima koje je u poslovanju pojedinih visokoškolskih ustanova utvrdila Državna revizija, od trenutka objave nalaza do danas, bavile su se nadležne institucije vlasti. To je u konačnici dovelo do drugostupanjskog rješenja Porezne uprave prema kojemu dva zagrebačka fakulteta i jedna akademija, prema podacima koji su objavljeni jučer u medijima, a što je na konferenciji za novinare potvrdio i rektor Bjeliš, duguju državi više od 40 milijuna kuna.
Podsjećamo kako su i rektor Bjeliš i dekani institucija koji su se našli pod povećalom Porezne uprave još 2011. godine tvrdili kako će odmah poduzeti sve potrebne radnje vezano uz nepravilnosti koje je utvrdila Državna revizija.
Suprotno napisima u nekim medijima kojima se insinuiralo da je istragu pokrenuo ministar Jovanović “zbog sukoba s rektorom Bjelišem”, ističemo kako su ovo ministarstvo i ministar osobno u razgovoru s predstavnicima Sveučilišta i Porezne uprave od početka mandata pokušavali, a u sklopu zakonskih mogućnosti, pronaći rješenje za nastalu situaciju. U tim razgovorima Ministarstvo je tražilo da se ubuduće jasno definiraju načini i uvjeti pod kojima će se pojedine aktivnosti zaposlenika i vanjskih suradnika plaćati. Ministarstvo je, upravo s tim ciljem, izradilo i Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Dokument je u kolovozu prošle godine bio u javnoj raspravi, no do danas još nije stupio na snagu. Istodobno su Ministarstvu iz akademskih, posebice pravnih krugova, stigle snažne naznake kako će Pravilnik rušiti na Ustavnome sudu.
Komentirajući nimalo zavidnu situaciju u kojoj su se našli pojedini zagrebački fakulteti ministar Željko Jovanović danas je novinarima uoči sjednice Vlade izjavio kako smatra da sudbina tih fakulteta nije dovedena u pitanje te da će se pronaći rješenje.
– Pretpostavljam da se nekakvom obročnom otplatom taj dug može vratiti, fakulteti imaju svoje vlastite prihode i siguran sam da će se to rješenje moći naći na taj način – rekao je ministar i dodao kako smatra da je situacija drukčija u slučaju Muzičke akademije koja je u sklopu vanjske suradnje ostvarila te ugovore na način koji se može smatrati “podvedivim” u zakonske okvire.
Ministar je upozorio i kako se ne može odmah čim se dogodi neki problem odmah to povezivati s Ministarstvom i govoriti da je riječ o obračunu ministra sa sveučilišnim nastavnicima.
– Riječ je o poreznom dugu iz 2009., a za vrijeme ministra Radovana Fuchsa državna revizija je 2011. uočila određene nepravilnosti u isplatama sveučilišnim nastavnicima i zatražila detaljan porezni nadzor svih isplata iz 2009. – rekao je ministar Jovanović podsjetivši da je porezni dug nastao zato što su pojedini fakulteti naknade zaposlenicima i vanjskim suradnicima isplaćivali kao autorski honorar, a zbog čega je bio osjetno smanjen doprinos u državni proračun.
S obzirom na činjenicu da je i sam rektor Bjeliš proteklih dana javno, prema pisanju medija, upozoravao kako bi nerješavanje poreznoga duga iz 2009. godine moglo dovesti u pitanje sam opstanak Sveučilišta u Zagrebu, začuđuje nas da je ovaj problem bio tek treća točka današnje tiskovne konferencije održane u Rektoratu Sveučilišta. Iznenađeni smo i rektorovom izjavom kako nema krivca za nastalu situaciju, a posebice nas iznenađuje njegovo bagateliziranje kršenja zakona u samom Rektoratu, a koje je pod istragom MUP-a i Inspekcije rada.
Izjava da 1,6 milijuna kuna, koliko se godišnje isplaćuje za dodatni angažman zaposlenika Rektorata, ne predstavlja zabrinjavajući iznos jer to je “svega” pet posto izdataka na ukupne plaće, govori o rektorovoj neodgovornosti, ne samo prema građanima o čijem je novcu riječ, nego i prema studentima i nastavnicima vlastitog sveučilišta. Dobar bi gospodar taj novac preusmjerio u, primjerice, unaprjeđenje kvalitete studiranja, studentske stipendije ili usavršavanje nastavnika. Nije li takvo rektorovo stajalište, da citiramo rektora Bjeliša, “iskaz opasne politike s potencijalno negativnim posljedicama za cijeli sustav”?
Iz perspektive ove problematike jasnija je i halabuka koju je rektor Bjeliš dignuo kada se govorilo o ideji uključivanja tzv. vlastitih prihoda u sustav Državne riznice, a upravo s ciljem povećanja transparentnosti njihovih izvora i načina njihova trošenja.
